Čepelj
Čepelj (mađ. Csepel, nje. Tschepele) je četvrt grada Budimpešte u Mađarskoj.
Ime uredi
Ime je dobilo prema prvom vlasniku ovog mjesta, Csepelu.
Upravna organizacija uredi
Upravno se poklapa sa XXI. okrugom.
Službeno je postao dijelom Budimpešte 1. siječnja 1950. godine.
Zemljopis uredi
Nalazi se na 47°25' sjeverne zemljopisne širine i 19°05' istočne zemljopisne dužine, na dunavskom otoku Čepelju, južno od "uže" Budimpešte. Pokriva desetinu otoka.
Zahvaljujući toj činjenici, Čepelj je jedini dio Budimpešte koji nije niti u Budimu niti u Pešti.
U Čepelju živi oko 85 tisuća stanovnika.
Promet uredi
Podzemnom je željeznicom povezan sa središnjom Budimpeštom, a mostovi ga spajaju s južnim dijelovima Pešte, Ferencvárosa i Pesterzsébeta, dok trajekt poveziva Čepelj sa Soroksárom.
Povijest uredi
Naselje Čepelj bilježi hrvatske naseljenike još od predturskih vremena,[1] a bilježi ih i sredinom 16. stoljeća.
Čepelj je od 1692. do 1745. godine podružnica budimskih hrvatskih župa.
Potkraj 18. stoljeća ga izvori spominju kao "njemačko-racko selo"[1] Narodna posebnost čepeljskih Hrvata se očuvala sve do kraja 20. stoljeća.[2] Zadnji govornici hrvatskoga jezika u Čepelju i Senandriji umrli su 1988. godine.[3]
Kao zanimljivost, mađarski revolucionari iz 1956. godine imali su na ovom otoku, u ovom gradu, svoje zadnje uporište.
Šport uredi
U Čepelju djeluje klub Csepel SC.
Izvori uredi
- ↑ a b Podravina.net[neaktivna poveznica] Đuro Franković: Vinogradari, sveci zaštitnici vinograda u mađarskih Hrvata i njihove međuetničke veze
(PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 44/2006. Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. siječnja 2012. (Wayback Machine) Leksikon podunavskih Hrvata (PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 28/2008. Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2012. (Wayback Machine) Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca
