Đurđenovac

općina i naselje u Hrvatskoj, Osječko-baranjska županija

Đurđenovac (njem. Georgshof an der Schleuse, mađ. Gyurdán ili Szusine Gyurgyenovác[3]) je općina u Hrvatskoj. Nalazi se uz zapadnu granicu Osječko-baranjske županije, nedaleko Našica. Okružen je s 14 naselja, koja mu gravitiraju kao administrativnom i kulturnom središtu.

Đurđenovac

grb
Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska županija

NačelnikHrvoje Topalović, dipl. iur. (HDZ)
NaseljaBeljevina
Bokšić
Bokšić Lug
Đurđenovac
Gabrilovac
Klokočevci
Krčevina
Ličko Novo Selo
Lipine
Našičko Novo Selo
Pribiševci
Sušine
Šaptinovci
Teodorovac

Površina[1]116,4 km2
Površina središta7,2 km2
Koordinate45°32′N 18°03′E / 45.54°N 18.05°E / 45.54; 18.05

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno5 332
– gustoća46 st./km2
Urbano2 318
– gustoća741 st./km2

Poštanski broj31511 Đurđenovac

Zemljovid

Đurđenovac na zemljovidu Hrvatske
Đurđenovac
Đurđenovac

Đurđenovac na zemljovidu Hrvatske

Primjer tipične arhitekture u Đurđenovcu, javna zgrada s početka 20. stoljeća.
Đurđenovac '40-ih godina 20. stoljeća

Zemljopis uredi

 
Đurđenovac se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, približno 60 km zapadno od Osijeka, sjeveroistočno od Krndije i istočno od gorskoga masiva Papuka. Točan zemljopisni položaj je: 45º 32' 38" sjeverne zemljopisne širine, 18º 3' 6" istočne zemljopisne dužine. Nalazi se u ravnici na 103 m nadmorske visine, a položajem pripada donjoj Podravini.[4] Đurđenovac leži na kontaktu nizinskog dijela Slavonske Podravine i podgorja Papuka, što pripada reljefnim cjelinama virmskih terasa Drave te papučkog pobrđa i podgorja.[5] Đurđenovac je ujedno i najveće i jedino urbano naselje općine, a zajedno s obodnim naseljima Sušine, Pribiševci, Gabrilovac, Ličko i Našičko Novo selo čini veću izgrađenu aglomeraciju. Navedena se naselja prostorno nastavljaju na izgrađeno područje naselja Đurđenovac duž postojećih prometnica, te je vidljiva tendencija stvaranja izgrađene cjeline.[5]

 
Pogled na Stepinčevu ulicu, uz koju se s jedne strane proteže veliki park, a s druge živopisne ciglene javne zgrade.
 
Panorama istočnog dijela Đurđenovca.

Kroz Đurđenovac protječe kanalizirani i umjetno prošireni potok Bukovik[6] koji izvire na Papuku. Lokalni nazivi za ovaj potok su Bukvik (hrv.)[7] te Schleuse (njem.).[8] Đurđenovac svojim položajem pripada slivnom području Karašica-Vučica, koje je dio vodnog područja sliva Drave i Dunava.[9] Premda u naselju Đurđenovac dominiraju sekundarne djelatnosti (drvna i kemijska industrija), u općini su najviše zastupljene primarne djelatnosti, poljoprivreda i ribarstvo. U okolici se Đurđenovca nalazi veliki ribnjak Grudnjak te nekolicina manjih.
Klimatološke prilike prema Köppenovoj klasifikaciji imaju oznaku umjerene tople vlažne klime (Cf). Srednja je godišnja temperatura zraka u razdoblju od 1956. do 1963. godine iznosila 10,3 °C, dok je u razdoblju od 1981. do 1988. godine iznosila 10,7°C.[10]

Stanovništvo uredi

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Đurđenovac imala je 6750 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja[11]:

Općina Đurđenovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2639
2757
2586
3539
4062
5085
6124
7724
8825
10112
10744
9984
8653
9097
7946
6750
5332
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Našice. U 1991. pripojen nenaseljeni dio područja grada Našica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Đurđenovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
508
562
1018
2081
1879
2380
2759
3285
3399
3236
3923
3472
2944
2318
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Iskazuje se od 1890., i to do 1948. kao dio naselja, a od 1953. kao samostalno naselje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Iskazuje se od 1890., i to do 1948. kao dio naselja, a od 1953. kao samostalno naselje.

Nacionalni sastav stanovništva uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, najzastupljenije skupine prema nacionalnoj pripadnosti čine:

  • Hrvati (96,67 %)
  • Srbi (1,90 %)
  • Albanci (0,21 %)
  • Slovaci (0,18 %)
  • Makedonci (0,15 %)
  • Nijemci (0,12 %)
  • Bošnjaci (0,10 %)

(Ostale narodnosti pojedinačno ne prelaze prag od 0,1 %.)[12]

Materinji jezik uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, najzastupljeniji materinji jezici u Đurđenovcu su[12]:

  • hrvatski (98,9 %)
  • srpski (0,28 %)
  • albanski (0,13 %)
  • bosanski (0,13 %)
  • makedonski (0,09 %)
  • njemački (0,06 %)
  • srpskohrvatski (0,04 %)

Vjerska pripadnost uredi

  • kršćani – katolici (92,25 %)
  • kršćani – ostali (3,19 %)
  • kršćani – pravoslavci (2,09 %)
  • ateisti (1,17 %)
  • ne izjašnjavaju se (0,70 %)
  • kršćani – protestanti (0,24 %)[12]
 
Grb Đurđenovca: u srebrnom sova u prirodnim bojama stoji na zelenoj hrastovoj grančici koja na desnom kraju ima tri zelena lista i dva zlatna žira.

Uprava uredi

  • Načelnik: Hrvoje Topalović, dipl. iur. (HDZ)
  • Zamjenica načelnika: Dragica Pavlić, dr. med. (HDZ)

Općinsko vijeće:

  • Predsjednik – Tomislav Abičić, dipl. ing. (HDZ)
  • Zamjenik predsjednika – Dalibor Maligec (HDZ)

Povijest uredi

Prvi povijesni spomen Đurđenovca datira iz 1680. godine u ispravi Popis naseljâ turske tvrđave Motičine, gdje se spominje pod nazivom Györgynovacz. Od 1745. se u ispravama Virovitičke županije navodi kao založno dobro Gjurgjenovac.

 
Villa Neuschloß dovršena je 1910. godine.

Pravi razvoj Đurđenovca započinje u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon što je 1866. bečki trgovac Joseph Pfeiffer u Đurđenovcu otvorio pilanu. Kasnije pilanu preuzima belgijska tvrtka "Marchetti-Lamarche". Kvalitetni je slavonski hrast brzo privukao ulagače, pa od 1886. pilana radi pod imenom "Neuschloß, Schmidt und Marchetti", skovanim prema prezimenima tadašnjih vlasnika.
Razvoj urbanoga naselja tekao je paralelno s razvojem đurđenovačkih industrijskih pogona. Za potrebe radnikâ i njihovih obitelji grade se činovnički i radnički stanovi, dom zdravlja, osnovna škola, dječji vrtić, javno kupalište s toplom vodom, brojni činovnički uredi, trgovine, gostionice, knjižnica i čitaonica, tvornica leda za hlađenje i održavanje pića i namirnica, konzumna zadruga, tržnica, kino-dvorana i ostali sadržaji. Na koncu 19. stoljeća i do 30-ih godina 20. stoljeća većinu stanovništa činili su Nijemci i Mađari.[4][13]

 
Đurđenovački željeznički kolodvor 1896. godine.

Radnički dom s kazališnom dvoranom otvoren je 1921.
Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga (danas Dječji vrtić "Jaglac") otvoreno je 1931. godine, što ga čini jednom od najstarijih predškolskih ustanova u Hrvatskoj.[14]

 
Prikaz razvojne jezgre Đurđenovca na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Na početku Drugog svjetskog rata, nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, Nezavisna Država Hrvatska proglasila je sve đurđenovačke industrijske pogone od vitalne važnosti za novostvorenu državu. U Đurđenovcu je uvedena radna obveza i osnovana satnija za zaštitu tvornice i mjesta. Partizanima je 10. travnja 1944. uspjelo domoći se pilane i zapaliti ju. Srećom, glavni su pogonski strojevi ostali čitavi.[15]

Gospodarstvo uredi

Današnje se gospodarstvo Đurđenovca temelji na nekadašnjem Drvno industrijskom kombinatu koji je djelovao od 1876. (prva pilana je radila od 1866.) sve do stečaja krajem 1990-ih. U sklopu nekadašnjega Kombinata danas djeluje nekoliko tvornica. Osim drvnoprerađivačke, zastupljena je i kemijska industrija te prehrambena industrija. Krajem lipnja 2015. godine, stradao je u požaru jedan od pogona za proizvodnju namještaja, što je ostavilo više stotina ljudi bez posla te tako nanijelo značajnu štetu đurđenovačkoj industrijskoj proizvodnji.[16]

60,8 % stanovništva zaposleno je u sektoru prerađivačke industrije. Drugi najzastupljeniji sektor djelatnosti je trgovina (13,1 %).[5] Prema strukturi zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, najviše je zaposlenih u granama prozivodnja namještaja (67,3 %) te prerada i prozivodnja drva (17 %), a od ostalih grana ističu se prozivodnja strojeva i uređaja (10,6 %), prozivodnja hrane i pića (2,5 %), prozivodnja metala (2,4 %) te prozivodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (1,2 %).[5]

Spomenici i znamenitosti uredi

 
Villa Neuschloß, jedan od simbola Đurđenovca, izgrađena je u art nouveau stilu i nalazi se u središnjem đurđenovačkom parku.
 
Dom kulture s kazališnom i kino dvoranom, jedan je od mnogobrojnih primjera secesijske arhitekture u Đurđenovcu.

Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske zaštitila je sljedeća kulturna dobra i spomenike u Đurđenovcu:[5][17][18]

  • Radnička kolonija (planski građena rezidencijalna četvrt za radnike đurđenovačkih tvornica; stambeni blokovi su građeni u tzv. kolonama (nizovima) s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom)
  • Vila Neuschloß (reprezentativni primjer secesije iz 1909. godine; vilu okružuje prostrani perivoj engleskoga tipa)
  • Činovnički dom (secesijska administrativna palača iz 1910. godine, danas vijećnica i upravno sjedište Općine)
  • Vila Leimdörfer (secesijska vila iz 1925. godine s upečatljivim četverokutnim tornjem na zapadnom pročelju)
  • Vila Schwertasek (secesijska vila iz 1925. godine)
  • Dom kulture s kazališnom dvoranom (reprezentativna secesijska zgrada iz 1921.godine)
  • Dječje zabavište (secesijska zgrada iz 1931., namjenski građena kao dječji vrtić, jedna od prvih takvih ustanova u Hrvatskoj i šire)
  • Crvena vila (kuća Fenrich-Kremer, izgrađena 1883., jedan od najranijih primjera stambenog Brickstein ekspresionizma na tlu Hrvatske i šire[19])
  • Spomen-grobnica palim antifašističkim borcima (NOB spomenik na Središnjem đurđenovačkom groblju)
  • Zgrada parne pilane s originalnim parnim strojem (zaštićeni spomenik industrijske baštine iz 1880. godine; parni je stroj prozivodio besplatnu struju za građane i za javnu rasvjetu, pa je Đurđenovac bio prvo mjesto u Slavoniji i drugo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo električnu struju)

Osim zaštićenih kulturnih i spomeničkih dobara, u gradu se nalazi i nekolicina drugih spomenika i znamenitosti:

Vjerski objekti uredi

Obrazovanje uredi

1888. otvorena je prva (privatna) škola u Đurđenovcu.[21]
Pučka škola otvorena je 1909., a Građanska škola 1925. Do 1965. godine u Đurđenovcu djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola Moše Pijade te Osnovna škola "J. Marinković – Ivo".[22] Danas u Đurđenovcu djeluju:

Kultura uredi

Kompleks tvorničkih zgrada u Đurđenovcu zaštićeni su objekti industrijske arhitekture. U mjestu djeluje Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac. Posjeduje oko 15000 knjiga i ima tristotinjak članova, otvorena je za sve – od djece vrtićkog uzrasta do umirovljenika. Posjeduje prilično dobru referentnu zbirku i raznoliku građu. Ostatci radničkih kolonija (Radnička ulica, Taninska četvrt) zaštićeni su spomenici industrijske arhitekture. Do 1954. povremeno je izlazio tvornički list "Glasnik", a od 1956. do 1966. "Drvodjelac", potom sve do 1987. "Bilten" kada ponovno počinje izlaziti "Drvodjelac". Glasilo je potpuno ugašeno 1990. Od 2003. povremeno izlazi "Đurđenovački vijesnik".

Neki od značajnijih lokalnih nositelja kulture i organizatora kulturnih zbivanja su:

  • Gradska glazba Đurđenovac
  • Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac
  • KUD Đurđenovac
  • Kulturna udruga "Josip Kozarac"
  • Udruga mladih "Hools" Đurđenovac
  • Društvo "Naša djeca" Đurđenovac
  • Udruga "Hrvatska žena" N. Novo Selo – Đurđenovac
  • Liga protiv raka "Mimoza" – Đurđenovac

Poznate osobe uredi

Šport uredi

U Đurđenovcu u sklopu Športsko-rekreacijskog centra (ŠRC) postoje sljedeći športski objekti: dva nogometna igrališta, košarkaško, rukometno i tenisko igralište, boćalište te kuglana. Osim športskih objekata u sklopu kompleksa ŠRC-a, u Đurđenovcu postoje još dva malonogometna terena, rukometno i košarkaško igralište, streljana te športska dvorana. Od ostalih rekreacijskih objekata, u gradu postoji nekoliko teretana i poligon za vježbanje na otvorenom ("Street work-out park"), te ribnjaci za športski ribolov.

 
Športsko-rekreacijski centar Đurđenovac
 
Fotografija momčadi nogometnoga kluba Taninpila Đurđenovac, 1921. godine.

Neke od tradicionalnih lokalnih športskih manifestacija uključuju:

Nositelji športa u Đurđenovcu su športske udruge i klubovi:

Udruge uredi

  • Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Đurđenovac
  • Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Đurđenovac
  • Vatrogasna zajednica Općine Đurđenovac
  • Dobrovoljno vatrogasno društvo Đurđenovac 1922.
  • Udruga "Toni" Đurđenovac – podrška djeci i obiteljima oboljelih od malignih bolesti
  • Matica umirovljenika Hrvatske – Općinska udruga Đurđenovac
  • Lovačko društvo "Kuna" Đurđenovac
  • Udruga "Znanje i razvoj" Đurđenovac

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Gyurgyenovác – Library Hungaricana
  4. a b Povijest Đurđenovca – durdenovac.s5.com[neaktivna poveznica]
  5. a b c d e f http://www.prostorobz.hr/Planovi/PPUO/PPUO%20%C4%90UR%C4%90ENOVAC/pdf/PPUO%20%C4%90ur%C4%91enovac-Usvojeni%20plan.pdf%7C[neaktivna poveznica] Prostorni plan Đurđenovca
  6. [1]| Potok Bukovik (zemljovid)
  7. Izgradnja kolektora u potoku Bukviku, Đurđenovac. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. ožujka 2016. Pristupljeno 4. ožujka 2016. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  8. Potok Šlajz/Schleuse u Đurđenovcu
  9. [2]Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. listopada 2015. (Wayback Machine)| Elaborat zaštite okoliša – Općina Đurđenovac
  10. [3]Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. listopada 2015. (Wayback Machine)| Klimatološke prilike (Đurđenovac)
  11. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  12. a b c Rezultati popisa stanovništva 2011., hzs.hr
  13. Popis najstarijih đurđenovačkih prezimena: http://docdro.id/97xJQTH
  14. [4]Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2015. (Wayback Machine)| Dječji vrtić "Jaglac" Đurđenovac
  15. [5]Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2015. (Wayback Machine)| Povijest Đurđenovca (www.durdenovac.s5.com)
  16. [6]Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2015. (Wayback Machine)| HRT Vijesti – Strašan požar guta tvornicu u Đurđenovcu
  17. http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/odobreni%20programi%20u%202011.%20godini/Tablica%20nepokretni%20za%20web%20-%2001.07.2011..pdf%7C Ministarstvo kulture RH – Konzervatorski projekti za 2011.
  18. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_407.html%7C Narodne novine – Zaštićena kulturna baština
  19. J. Baldani (2007): "Crvena vila u Đurđenovcu". Baština kroz projektni pristup i integraciju sadržaja. FFZG, pp. 75-81
  20. http://www.epc.hr/hr/kontakt/ostalo/%7C[neaktivna poveznica] Evanđeoska pentekostna crkva u Hrvatskoj – mjesne crkve
  21. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. prosinca 2015. Pristupljeno 17. prosinca 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  22. Povijest osnovne škole u Đurđenovcu
  23. United States Patent Office, Patent N°961,060, Ignaz Adler of Gjurgjenovac, Austria-Hungary: "Feed water purifier for boilers". Application filed July 27 1907, patented June 7 1910 (US961060)
  24. http://www.radionasice.hr/radnike-sportske-igre-urenovac/ Radničke športske igre u Đurđenovcu
  25. http://www.nasice.com/index.php/tree/106-opcine/durdenovac/5498-2-dobrotvorno-dogadanje-durdenovacke-ulice-2016Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. kolovoza 2016. (Wayback Machine) Humanitarni turnir "Đurđenovačke ulice"
  26. http://www.crochess.com/?p=8852Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. rujna 2016. (Wayback Machine) Šahovski turnir "Josipovo" Đurđenovac
  27. http://croatia-events.com/event/4-memorijalni-turnir-povodom-dana-pobjede-i-domovinske-zahvalnostiArhivirana inačica izvorne stranice od 12. ožujka 2021. (Wayback Machine) 4. memorijalni turnir povodom dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Đurđenovac
  28. http://www.nasice.com/index.php/tree/243-udruge/sud-saran/327-scaron-aranski-kup-durdenovac-09-12-07-2015-proteklog-vikenda-na-ribnjacima-scaron-portskog-ribolovnog-dru-scaron-tva-iz-durdenovca-odrzan-je-scaron-aranski-kup-na-kojem-je-sudjelovalo-10-ekipa-ukupno-se-u-72-sata-koliko-je-trajalo-ovo-natjecanje-uloArhivirana inačica izvorne stranice od 27. kolovoza 2016. (Wayback Machine) Šaranski kup ŠRD Đurđenovac

Vanjske poveznice uredi

Nedovršeni članak Đurđenovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.