Škrlet
Škrlet, (istoznačnica: ovnek žuti, osukač, maslec) je hrvatska sorta bijelog grožđa. Nepoznata podrijetla, ali s obzirom na to da se pretežito uzgaja u podregijama Moslavini i Pokuplju (gdje je i[1] uvrštena među preporučene kultivare), mnogi su stručnjaci skloni tvrdnji da je na tim područjima samonikla (autohtona).[2] Vrlo je rijetka sorta.[3] Uzgaja ga se na manje od 100 ha vinograda.[4] Zbog toga je i nepoznat široj javnosti. Sorta je bila gotovo zaboravljena. Moslavački proizvođači vina su otprilike od osamostaljenja Hrvatske i uspjeli revitalizirati ovu autohtonu moslavačku sortu. U Moslavini je napravljen uspješni prijelaz generacija te mlađi postupno zamjenjuju roditelje, čega je primjer Udruga Škrlet Moslavina.[5] Vodeći hrvatski vinarski znanstvenik Nikola Mirošević naglasio je da Moslavinu, domovinu škrleta, smatra posebnim terroirom. Dobivanju statusa ozbiljnih vina moslavačkim škrletima pridonijele su posljednjih godina i Decanterove medalje.[6]
Preporučeni je kultivar vinove loze za hrvatsku vinogradarsku podregiju Moslavinu, Pokuplje i Prigorje - Bilogoru.[7]
Prvi opis ovog kultivara objavljen je u Gospodarskom listu (u izvješću Trsovi Hrvatske), 1856. zaslugom Ljudevita Vukotinovića. Srednje je otpornosti na pepelnicu (lug) i peronosporu (plamenjaču), a dobre na sivu plijesan.[2] Vrlo je otporan na botritis. Fungicide je lakše primjenjivati jer su grozdovo vrlo veliki i rijetki pa ne treba primjenjivati mnogo fungicida.[3]
Sadržaj šećera u grožđu u pravilu nije visok (obično oko 16 %, a samo u dobrim godinama dostigne i 18 %), ali je zato sa sadržajem kiselina bogata (od 8 pa i do 11g/l).[2] Izuzetno ugodna ,[2] specifična i nježna aroma, koja asocira na bijelo voće, svježe jabuke i kruške s prizvukom vanilije,[3] kod pojedinih uzgajivača mirisni je profil zelene lubenice, bijelog cvijeća, bijele jagode, breskve i ananasa,[4] izraženi bouqet.[3] Okus je svilen, srednje kiseline i izražene mineralnosti, finih alkohola,[4] i skladan kada je vino proizvedeno u skladu s odgovarajućim tehnološkim postupkom i iz zrela i zdrava grožđa, kojemu je proizvodnja ograničena i zaštićena u skupini kvalitetnih pod imenom moslavački škrlet, daju mu za pravo da u tom smislu napreduje i da se uskoro uvrsti među vrhunska.[2] Pojedini proizvođači izborili su da bude vrhunsko suho bijelo vino.[4] Ima potencijal i za kratka i srednja odležavanja do pet godina.[5]
Boja vina je kristalno svjetložućkasta koja se prelijeva prema zelenoj. U čaši je vrlo bistro.[3]
Najbolje se ispijanje uz sve vrste ribe i morskih jela, jela od bijelog mesa, hladne salate s tjesteninom, sve vrste gustih i krem juha;[3]odlično se sljubljuje s jelima od bijele ribe, carpaccio, plodove mora, rižot, sushi, te jela od bijelog mesa.[4] Veliki prijatelj hrane i mediteranske kuhinje, tjestenine i laganih rižota i vrlo je zahvalna sorta za ugostiteljstvo.[5]
Preporučuje se servirati ga na temperaturi od 10 do 12° C.[3]
Izvori uredi
- ↑ Narodne novine Pravilnik, NN 159/04. (pristupljeno 20. prosinca 2008.
- ↑ a b c d e Vinopedia Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. svibnja 2022. (Wayback Machine) šklet. Nadnevak zadnje promjene 11:59, 14. prosinca 2011. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)
- ↑ a b c d e f g Vinarija Miklaužić Škrlet (pristupljeno 20. siječnja 2020.)
- ↑ a b c d e Vinarnice.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. listopada 2020. (Wayback Machine) Elizabeth Smith: ŠKRLET - Private Collection - Trdenić (pristupljeno 20. siječnja 2020.)
- ↑ a b c Večernji list Je li škrlet novo ljetno hit vino? 6. lipnja 2018. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)
- ↑ Kult Plave kamenice Košutićev Riesling Rustik pokazuje da bi Moslavina mogla postati zaista važna vinska regija 16. siječnja 2020. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)
- ↑ Narodne novine Pravilnik o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze, NN 53/2014., Donositelj: Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske (pristupljeno 20. siječnja 2020.)