Abraham Van Helsing

Abraham Van Helsing izmišljeni je lik, jedan od glavnih junaka romana Brama Stokera Drakula iz 1897. godine. Nizozemac Van Helsing znanstvenik je, filozof te lovac na vampire i ostala čudovišta, ujedno i najveći neprijatelj titularnog negativca grofa Drakule.

Abraham Van Helsing

Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil.

Abraham Van Helsing

Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.

Abraham Van Helsing

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Ovo je glavno značenje pojma Abraham Van Helsing. Za ostale pojmove sličnog naziva pogledajte Van Helsing.

Drakula

U romanu, Van Helsinga poziva svojeg bivšeg učenika, dr. Johna Sewarda kako bi mu pomogao oko misteriozne bolesti Lucy Westenre. Van Helsingovo prijateljstvo sa Sewardom dijelom se temelji na nepoznatom prethodnom događaju u kojem je Van Helsing pretrpio tešku ozljedu te mu je Seward spasio život. Van Helsing je prvi koji shvaća da je Lucy žrtva vampira i predvodi doktora Sewarda i njegove prijatelje u njihovim naporima da spase Lucy. Ne uspijevaju, Lucy umire i postaje vampir. Van Helsing i Seward je ubiju probijanjem srca kolcem i odsijecanjem glave.

U romanu, u komentaru Leonarda Wolfa, spominje se da je Van Helsing imao sina koji je preminuo. Van Helsing kaže da bi njegov sin, da je preživio, imao sličnu pojavu kao i drugi lik, Arthur Holmwood. Dakle, Van Helsing je razvio posebnu sklonost za Holmwooda. Van Helsingova supruga je poludjela nakon smrti njihova sina, ali kao katolik, on se odbija razvesti od nje.

Van Helsing je jedan od rijetkih likova u romanu potpuno fizički opisanih na jednom mjestu. U poglavlju 14, Mina ga opisuje kao: "Čovjek srednje težine, čvrsto građen, s ramenima postavljenima unatrag preko širokih i dubokih prsa i vrata dobro izbalansiranog na trupu kao i glave na vratu. Ravnoteža u glavu me udari po jednom kao pokazatelj misli i snage. Glava je plemenita, dobre veličine, široka i velika iza ušiju. Lice, svježe obrijano, pokazuje trag brade, velika, odlučna, mobilna usta, nos dobre veličine..."

Izvori

‍

Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.