Afotička zona

neosvijetljeni prostor u morima, oceanima i stajaćicama

Afotička zona (prema grčkom - bez φῶς- svjetlo, "bez svjetla"), prostor u morima, oceanima i kopnenim stajaćicama koji je neosvjetljen, stoga u njemu nije moguć proces fotosinteze, pa je to ujedno neproduktivni ili trofolitički sloj.

Vodeni slojevi definirani količinom prodora svjetlosti.

Afotička zona obično počinje na dubini od 200 m u morima, dok je u jezerima ta dubina manja. Za afotičku zonu je specifičan potpuni mrak.

Dok većina oceanske biomase živi u fotičkoj zoni, većina oceanske vode leži u afotičnoj zoni. Bioluminiscencija je obilnija od sunčeve svjetlosti u ovoj zoni. Većina hrane u ovoj zoni dolazi od mrtvih organizama koji potonu na dno jezera ili oceana iz nadzemnih voda.

Na dubinu afotične zone mogu u velikoj mjeri utjecati stvari kao što su zamućenost i izmjene godišnjih doba. Afotična zona nalazi se ispod fotičke zone, a to je onaj dio jezera ili oceana na koji izravno utječe sunčeva svjetlost.

Iako se fotosinteza ne može odvijati u afotičnoj zoni, nije neobično tamo naći obilje fitoplanktona. Neobična i jedinstvena bića žive u ovom prostranstvu, poput jegulja, divovskih liganja i udičarki. Neki se organizmi u afotičkoj zoni uopće ne oslanjaju na sunčevu svjetlost. Životne zajednice oko hladnih izvora oslanjaju se na mikroorganizme koji oksidiraju metan kako bi opskrbili druge mikroorganizme energijom.[1]

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. Ruff, S. Emil. 31. ožujka 2015. Global dispersion and local diversification of the methane seep microbiome. Proceedings of the National Academy of Sciences (engleski). 112 (13): 4015–4020
Nedovršeni članak Afotička zona koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.