Wikipedija

Alan Kay

Alan Curtis Kay (Springfield, 17. svibnja, 1940.)[1] je američki računalni znanstvenik, poznat po svom ranom radu na objektno orijentiranom programiranju i dizajnu korisničkog sučelja.

Alan Curtis Kay

Alan C. Kay
Rođenje 16. svibnja, 1940.
Polje Računarstvo
Institucija Xerox PARC
Atari
UCLA
Kyoto sveučilište
MIT
Viewpoints istraživački institut
HP Labs
Poznat po Objektno orijentirano programiranje
Dynabook
Portal o životopisima

Priručni je profesor računarstva na Sveuličištu Kalifornije u Los Angelesu, posjećujući profesor na Sveučilištu u Kyotu te priručni profesor na MIT-u, predsjednik Viewpoints istraživačkog instituta te je do 2005. držao poziciju Senior fellow u HP Labs.[1]

Rani život i rad uredi

Izvorno iz Springfielda, Massachusetts, Kay je stekao titulu bakalaureata u matematici i molekularnoj biologiji na Sveučilištu Kolorada u Boulderu, te magisterij i doktorat na Sveučilištu Utaha. Na Sveučilištu Utaha je pionirski radio s Ivanom Sutherlandom na grafičkim aplikacijama, uključujući Sketchpad.

Negdje u to doba, radio je i kao profesionalni jazz gitarist, te je učio o radu Jeana Piageta i konstruktivizmu, te o Seymouru Papertu i programskom jeziku Logo. Ovi su duboko utjecali na njegov budući rad.

Kay se pridružio istraživačkom centru Xeroxa u Palo Altu (PARC) 1970.[1] 70-ih je bio jedan od ključnih članova koji su razvili prototipe umreženih radnih stanica koristeći programski jezik Smalltalk.[1] Ove je izume kasnije komercijalizirao Apple u Apple Macintosh računalima.

Kay je jedan od otaca objektno orijentiranog programiranja (kojemu je i dao naziv), zajedno s kolegama u PARC-u i prethodnicima u Norveškom računarskom centru. Zamislio je koncept Dynabooka koji je definirao osnove laptop uređaja i tablet računala, a neki ga također smatraju i arhitektom modernih grafičkih korisničkih sučelja zasnovanih na prozorima.

Nakon 10 godina provedenih u Xerox PARC-u, Kay je tri godine bio glavni znanstvenik u Atariju.[1]

Nedavan rad i priznanje uredi

Od 1984. Kay postaje Apple fellow u tvrtci Apple Computer, sve do zatvaranja ATG-a (Advanced Technology Group), jedne od istraživačkih odjela tvrtke. [nedostaje izvor] Tad se pridružio tvrtci Walt Disney Imagineering kao Disney Fellow i tu je ostao sve dok Disney nije završio svoj Disney Fellow program. Nakon Disneyja, 2001. osniva Viewpoints istraživački institut (Viewpoints Research Institute), neprofitnu organizaciju posvećenu djeci, učenju i naprednom razvoju programske podrške.

Kasnije, Kay radi s timom u Applied Minds, gdje postaje Senior fellow u tvrtci Hewlett-Packard, sve dok HP nije ugasio Advanced Software Research Team program 20. srpnja 2005.[1] Trenutno vodi Viewpoints institut.

Squeak i Croquet uredi

U prosincu 1995., kad je još bio u Appleu, Kay je surađivao s mnogima kako bio započeo Squeak programsku podršku za dinamičke medije, na kojem još uvijek radi.[1] U to vrijeme, u studenom 1996, njegov je tim započeo istraživanje na onome što će postati sustav Etoys. Recentnije je započeo, skupa s Davidom A. Smithom, Davidom P. Reedom, Andreasom Raabom, Rickom McGeerom, Julianom Lombardijem, i Markom McCahillom, projekt Croquet, koji predstavlja umreženi 2D i 3D okoliš otvorenog koda za kolaborativni rad.

Tweak uredi

2001. postaje razvidno da Etoy arhitektura u Squeaku doseže svoje granice u tome što Morphic infrastruktura sučelja može učiniti. Istraživač iz Hewlett-Packarda Andreas Raab predlaže definiranje "procesa skriptanja" i pružanje pretpostavljenog mehanizma raspoređivanja kako bi se izbjegli općenitiji problemi. Rezultat je novo korisničko sučelje, predloženo kao zamjena za Squeak Morphic korisničko sučelje u budućnosti. Tweak je dodao mehanizme otoka, asinkronih poruka, igrača i kostima, proširenja jezika, projekte i pločasto skriptanje. Njegov temeljni objektni sustav je zasnovan na klasama, ali se korisnicima tokom programiranja (skriptanja) doima poput prototipno zasnovanog. Tweak objekti su stvoreni i pokrenuti u prozorima Tweak projekta.

Dječji stroj uredi

U studenom 2005., na Svjetskom samitu o informacijskom društvu, istraživački laboratoriji MIT-a su otkrili novi dječji stroj, također zvan i $100 Laptop, ili One Laptop Per Child program, kojeg su zajednički razvili Kay i studenti cijelog svijeta.[1]

Reinvencija programiranja uredi

31. kolovoza 2006. je odobren njegov prijedlog SAD NSF-u (National Science Foundation]), što znači da je Viewpoints istraživački institut osiguran još za nekoliko godina. Naslov prijedloga je: Steps Toward the Reinvention of Programming: A compact and Practical Model of Personal Computing as a Self-exploratorium.[2] Iz sljedećeg se citata dade naslutiti što Kay pokušava napraviti, iz apstrakta seminara kojeg je dao u Intelovim istraživačkim laboratorijima u Berkeleyu: "Konglomeracija programske podrške komercijanog tipa i one otvorenog koda vene u prisutnosti nekoliko stotina milijuna linija koda ovih dana. Pitamo se: koliko malo može biti razumljivo praktičan "Model T" dizajna koji pokriva ovu funkcionalnost? 1 milijun linija koda? 200 tisuća linija koda? 100 tisuća linija koda? 20 tisuća linija koda?"[3]

Osim Kaya, prisutno je još nekoliko ključnih figura u ovom nastojanju. Dan Ingalls je bivši istraživač u Xerox PARC-u koji je desetljećima radio s Kayom i koji trenutno radi u trgovačkom društvu Sun Microsystems. Ian Piumarta je bivši istraživač u INRIA-i koji sad radi u Viewpoints Institute. Piumartin rad je dokumentiran na njegovoj web stranici, i uključuje Virtual Virtual Machine, višejezičnu strojno neovisnu platformu za izvršavanje. Andreas Raab vodi Tweak projekt, i trenutno radi za tvrtku Impara GmbH. Yoshiki Ohshima, bivši student u Tokijskom sveučilištu tehnologije, je portao Squeak na SHARP Zaurus arhitekturu, održava iPAQ port, te je napravio višejezični Squeak.

Nagrade i počasti uredi

Alan Kay je primio mnoge nagrade i počasti. Između njih su:

Druge počasti: J-D Warnier Prix d’Informatique, ACM Systems Software Award, NEC Computers & Communication Foundation Prize, Funai Foundation Prize, Lewis Branscomb Technology Award, ACM SIGCSE Award for Outstanding Contributions to Computer Science Education.

Osobna pozadina uredi

Kay je strastven i talentiran glazbenik koji svira klavijature i gitaru. Posebno ga zanimaju barokne orgulje, te rane klavijature i gitare. Bivši je profesionalni jazz i rock gitarist. Oženjen je s Bonnie MacBird, spisateljicom, producenticom, glumicom i umjetnicom.

Poznati citati uredi

Najčešće citirana izjava Alana Kaya je "Najbolji način za predvidjeti budućnost jest izmisliti je.", 1971.[6] Ova je fraza ušla u popularnu kulturu i korištena je u TV seriji The X-Files.

Kay je elaborirao ovu temu u mnogim prigodama, "Budućnost nije unaprijed posložena na vrpci. Ona je nešto što možemo odlučiti, i u opsegu u kojem se ne ogrešujemo o nijedan poznati zakon univerzuma, možemo je vjerojatno oblikovati na način koji želimo.", 1984.[7]

"Prava romansa je ispred nas i tek treba doći. Računalna revolucija još nije počela. Nemojte se zavesti enormnim tokovima novca u defacto standarde kojima jednostavni kupci koriste loše adaptacije nepotpunih ideja."

Na novinarskoj konferenciji kasnih 1980-ih u Hong Kongu, Alan Kay je rekao "Tehnologija je bilo što što nije bilo prisutno kad ste rođeni."

"Ja sam izmislio naziv objektno orijentirano (programiranje), i mogu vam reći da nisam imao C++ na umu."[8]

"OOP za mene znači prosljeđivanje poruka, lokalnu retenciju i zaštitu i skrivanje procesa stanja, te ekstremno kasno vezanje svih stvari. Može biti učinjeno u Smalltalku i LISP-u. Moguće da postoje drugi sistemi u kojima je ovo moguće, ali ja nisam čuo za njih."[9]

Alan Kay o Lispu: "Najveći programski jezik ikad dizajniran".

"Ljudi koji su zaista ozbiljni o programskoj podršci bi trebali praviti vlastito sklopovlje."[10]

Članci uredi

  • "Computers, Networks and Education" - Scientific American Special Issue on Communications, Computers, and Networks, rujan, 1991.

Izvori uredi

  1. ↑ a b c d e f g h Alan Kay - A.M. Turing Award Laureate. amturing.acm.org. Pristupljeno 19. listopada 2022.
  2. ↑ Alan Kay. Steps Toward the Reinvention of Programming: A compact and Practical Model of Personal Computing as a Self-exploratorium (PDF) (engleski). Inačica izvorne stranice (pdf) arhivirana 23. srpnja 2011. Pristupljeno 31. kolovoza 2010.
  3. ↑ Alan Kay. How Simply and Understandably Could The "Personal Computing Experience" Be Programmed? (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 25. lipnja 2007. Pristupljeno 31. kolovoza 2010.
  4. ↑ 01 award (njemački). Pristupljeno 31. kolovoza 2010.
  5. ↑ Hedersdoktorer 2008-1995, inklusive ämnesområden (švedski). Inačica izvorne stranice arhivirana 24. listopada 2011. Pristupljeno 31. kolovoza 2010.
  6. ↑ Alan Kay quotes (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 15. svibnja 2012. Pristupljeno 31. kolovoza 2010.
  7. ↑ Alan Kay's Talks at OOPSLA (engleski). 6. studenoga 2004. Pristupljeno 31. kolovoza 2010.
  8. ↑ Peter William Lount. 31. srpnja 2004. Alan Kay to deliver Turing Lecture at OOPSLA 2004! (engleski). Pristupljeno 31. kolovoza 2010.
  9. ↑ Dr. Alan Kay on the Meaning of "Object-Oriented Programming" (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 16. rujna 2020. Pristupljeno 31. kolovoza 2010.
  10. ↑ Andy Hertzfeld. Srpanj 1982. Creative Think (engleski). Pristupljeno 31. kolovoza 2010.

Vanjske poveznice uredi

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alan_Kay&oldid=6803173"