Andorra la Vella
Andora la Vella (20.347 stanovnika 1990.) je glavni i najveći grad Andore. Nalazi se na jugu zemlje u uskoj pirenejskoj dolini Gran Valira. Glavni je grad de facto od 1287., a službeno od donošenja prvog andorskog ustava 1993. Sjedište je zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Najvažnije gospodarske grane su turizam i financije. Postoje i tvornice pokućstva i žestokih pića.
| Andorra la Vella | |||
|---|---|---|---|
|
|||
| Koordinate: 42°30′N 01°30′E / 42.500°N 1.500°E | |||
| Država |  Andora
| ||
| Četvrti | La Margineda, Santa Coloma | ||
| Vlast | |||
| - Vrsta | vlada | ||
| - Cònsul Major | Maria Rosa Ferrer Obiols | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 30 km2 | ||
| Visina | 1.023 m | ||
| Stanovništvo (2007.) | |||
| - Grad | 24.574 | ||
| - Gustoća | 762.8 stanovnika/km² | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | AD500 | ||
| Službena stranica www.andorralavella.ad | |||
| Zemljovid | |||
  Andorra la Vella | |||
Povijest uredi
Na mjestu današnjeg grada postoje nalazišta iz kamenog doba. Postoje podaci da je grad osnovan u doba prije Krista. U vrijeme Karla Velikog je spadao u franačku povijesnu pokrajinu Marca Hispanica. U 8. st. u grad su stigli Mauri. 1278. godine je proglašen andorskom prijestolnicom. Iz tog doba potječe stara gradska jezgra. 1707. je izgrađena zgrada parlamenta. U dvadesetom stoljeću područje grada nije imalo velik povijesni značaj, pa čak nije uključueno u Versajski ugovor. 1930.-ih Boris Skossyreff je uspostavio demokraciju. 1993. je službeno uspostavljena parlamentarna demokracija. 1991. i 2005. je bio domaćin Igara malih europskih država.
Zemljopis uredi
Andorra la Vella se nalazi u dolini između planina Valira del Nord i Valira del Orient koje pripadaju planinskom lancu Pireneji. Smješten je na rijeci Valiri. S obzirom na visinu od 1.023 metara je najviši glavni grad u Europi i popularno skijalište. Temperature tijekom godine su od −1 °C do 20 °C.
Znamenitosti uredi
Poznata je stara gradska jezgra s kamenim ulicama i kućama. Također je poznata crkva Svetog Stjepana Prvomučenika izgrađena u 11. st. u romaničkom stilu. Značajna je zgrada parlamenta u starom dijelu grada. Najstarija i najpoznatija crkva je vjerojatno crkva u župi Santa Coloma. Najveći kulturni centri u gradu su vladina dvorana, glavni muzej i gradsko kazalište. Također je poznat gradski trg.
Prijevoz uredi
Kao glavni grad, povezan je s većim zračnim lukama u Toulouseu, Gironi, Perpignanu i Barceloni. S obzirom na reljef zračni promet nije razvijen. U gradu postoji kolodvor i željeznica, te gradski prijevoz autobusom. Željeznicom je povezan s francuskim gradićem L'Hospitalet-près-l'Andorre koji je povezan s Parizom i Barcelonom.
Stanovništvo i jezici uredi
U gradu ima najviše Španjolaca (43%), Andoraca (33%), Portugalaca (11%) i Francuza (7%). Službeni jezik je katalonski, a govore se španjolski, portugalski i francuski. U vjeri prevladavaju rimokatolici.
Gospodarstvo uredi
Andorra la Vella je gospodarsko središte Andore. Većina andorskih tvrtki ovdje ima upravu. Svake godine dolazi oko 10 milijuna turista, što donosi velike prihode. Također, grad je i jedno od europskih bankarskih središta. Iako država nije članica Europske unije, koristi euro.
Poznati građani uredi
- Joan Vilana Díaz
- Sophie Dusautoir Bertrand
Gradovi prijatelji uredi
Andora je prijatelj s:
