Antibirokratska revolucija
Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.[1]
Zahtjevi i ciljevi uredi
Glavni zahtjev je bio preuređenje Jugoslavije po želji Slobodana Miloševića i njegovih suradnika: promjena ustava iz 1974 godine, jača centralizacija zemlje i novo političko rukovodstvo.
Posljedice uredi
Antibirokratska revolucija dovela je do ukidanja autonomije tadašnjih SAP Kosova i SAP Vojvodine (tijekom takozvane Jogurt revolucije, prva je na redu bila Vojvodina). U siječnju 1989. je u SR Crnoj Gori obavljen prevrat, te je instalirana Miloševiću odana marionetska vlast koju predvode Milo Đukanović i Momir Bulatović.
Vrhunac ovih događaja bile su demonstracije povodom obilježavanja 600. obljetnice bitke na Kosovu Polju.[2]
Posljedica toga bila je postavljanje prosrpskog vodstva u tim pokrajinama, i na taj je način osigurana potpora predstavnika tih područja u jugoslavenskim saveznim institucijama. Tijekom 1989. i 1990. skupština Srbije potpisala je nove amandmane na ustav Srbije, čak i proglasila novi ustav. Na taj način faktično je srušena autonomija oba pokrajina. Parola je bila: Oj Srbijo iz tri dijela, ponovo ćeš biti cijela (srpski: Ој Србијо из три дела поново ћеш бити цела).[3]
Na taj način je Srbija je pokušala nametnuti svoja stajališta i ostalim republikama, naprimjer Sloveniji, gdje su pripadnici režima Slobodana Miloševića pripremali "miting istine" u prosincu 1989. godine koji vlasti Slovenije zabranile. No bez obzira na zabranu, demonstranti su se mobilizirali i krenuli su s autobusima iz raznih smjerova.[4][5] Inače "miting istine" bila je prikrivena akcija preuzimanja Slovenije, koje su slovenske vlasti uspjele spriječiti organiziranjem Operacije sever u kojem su bile uključene sve redarstvene snage Slovenije, pričuvnog sastava policije (6.472 djelatnika),[6] te pomoći policijskih snaga Hrvatske uspjele zaustaviti prodor demonstranata na područje SR Slovenije.[7]
Tadašnje vodstvo SR Slovenije i SR Hrvatske je nasuprot tome zagovaralo preustroj Jugoslavije na konfederalnom načelu, šta je doveo tijekom 14. kongresa SKJ do faktičkog raspada te partije.
Utjecaj uredi
Nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj u kolovozu 1990. uslijedila je tzv. balvan-revolucija[8] koja je označila početak Domovinskog rata.
Povezani članci uredi
Izvori uredi
- JOVIĆ, Dejan. Jugoslavija - Država, koja je odumrla. Beograd : Samizdat B92, 2003
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. svibnja 2008. Pristupljeno 17. rujna 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Antibirokratska revolucija 1987-1989. godine (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 28. rujna 2007. Pristupljeno 17. rujna 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ http://www.nin.co.rs/arhiva/2431/1.html
- ↑ Članak o mitingu istine i njegovoj zabrani na vijestima radija Slobodna Europa
- ↑ https://web.archive.org/web/20131213053210/http://www.fvv.uni-mb.si/varstvoslovje/Abstract.aspx?cid=329
- ↑ http://www.rtvslo.si/slovenija/tuerk-akcija-sever-pomembna-opora-demokraticnemu-procesu/218124
- ↑ http://www.policija.si/index.php/component/content/article/35-sporocila-za-javnost/7453-osrednja-slovesnost-ob-20-obletnici-akcije-sever?lang=[neaktivna poveznica]
- ↑ http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1045346.html