Antidifamacijska liga

Antidifamacijska liga (ADL, engl. Anti-Defamation League) međunarodna je nevladina organizacija sa sjedištem u Sjedinjenim Državama. Samoproglašena „prva nacionalna agencija za građanska prava i ljudske odnose”, ADL tvrdi da se „bori protiv antisemitizma i svih oblika bigotnosti, brani demokratske ideale i štiti građanska prava za sve” i to kroz „informiranje, obrazovanje, zakonodavstvo i advokaturu”.

Antidifamacijska liga Anti-Defamation League
Logotip ADL-a od 2018.
Skraćenica	ADL
Utemeljena	rujan 1913.
Osnivač	Sigmund Livingston
Tip	Organizacija za zaštitu građanskih prava
Sjedište	New York City, NY, SAD
Broj članova	501 (2021.)
Broj volontera	3500 (2021.)
Službena stranica	adl.org

Od listopada 1913. godine, kada ju je osnovao Neovisni red B'nai B'rith, židovska uslužna organizacija u Sjedinjenim Državama, njezina je misija „zaustaviti, pozivima na razum i savjest te prema potrebi i na zakon, difamaciju židovskog naroda.” Njezin je krajnji cilj „osigurati pravdu i pošteni sudski postupak prema svim građanima i zauvijek okončati nepravednu i nepoštenu diskriminaciju ili ponižavanje od bilo koje sekte ili skupine građana.” ADL ima 29 otvorenih ureda u SAD-u i tri ureda u drugim zemljama, a sjedište je smješteno u New York Cityju.

Početci

Od listopada 1913. godine, kada je Sigmund Livingston osnovao organizaciju, u ADL-ovoj povelji piše:

»Neposredni cilj Lige jest zaustaviti, pozivima na razum i savjest te po potrebi pozivima na zakon, difamaciju židovskog naroda. Njezina je krajnja svrha osigurati pravdu i pravedan postupak prema svim sličnim građanima i zauvijek okončati nepravednu i nepoštenu diskriminaciju ili ponižavanje od bilo koje sekte ili skupine građana.«

Livingston je osnovao ADL kao izravan odgovor na presudu iz 1913. godine u kojoj je Leo Frank, židovski upravitelj tvornice i B'nai B'rithov predsjednik podružnice u Georgiji, osuđen zbog ubojstva Mary Phagan, trinaestogodišnje radnice. Njegova je smrtna kazna izmijenjena zbog sumnje o njegovoj krivnji, no naposljetku ga je ubila linčerska rulja. Postumno mu je udijeljen oprost 1986. godine kao priznanje propusta Države Georgije da ga zaštiti.

Ciljevi

Iskazana svrha ADL-a jest borba protiv „antisemitizma i svih oblika bigotnosti (u SAD-u) i inozemstvu, borba protiv međunarodnog terorizma, istraga korjena mržnje, advokatura pred Kongresom Sjedinjenih Država, pomaganje žrtvama bigotnosti, razvijanje obrazovnih programa te služba kao javni resurs vladi, medijima, redarstvu i javnosti s ciljem spriječavanja i smanjivanja mržnje.”

Kroz povijest se ADL suprotstavljao skupinama i pojedincima koje je smatrao antisemitskima i/ili rasističkima uključujući naciste, Ku Klux Klan, Henryja Forda, oca Charlesa Coughlina (vođu Kršćanskog fronta), pokret Kršćanski identitet, Njemačko-američki savez, neonaciste, pokret „Američka milicija” i rasističkih skinheada (iako se ADL slaže da postoje i nerasistički skinheadi). ADL objavljuje izvješća u raznim zemljama, izvješćujući o navodnim incidentima protužidovskih napada i propagande.

ADL tvrdi da neki oblici anticionizma i kritike Izraela prelaze crtu i zalaze u antisemitizam. Liga tvrdi:

»Kritika pojedinih djela ili politika Izraela sama za sebe nije antisemitska. Jamačno se suverena Država Izrael može legitimno kritizirati poput bilo koje druge zemlje u svijetu. Neporecivo je to da postoje oni čijom se kritikom Izraela ili „cionizma” prikriva antisemitizam.«

ADL dodjeljuje vlastitu Nagradu hrabrosti za brigu (eng. Courage to Care Award) u čast spasiocima židova tijekom ere holokausta.

Liga je objavila popis „deset vodećih organizacija odgovornih za agitaciju protiv Izraela u SAD-u” koji uključuje ANSWER, Međunarodni pokret solidarnosti i Jewish Voice for Peace zbog poziva na suradnju s organizacijom BDS.

U listopadu 2010. godine ADL je osudio primjedbe hahama Ovadije Yosefa da je jedina svrha nežidova bila služiti narodu Izraela.

Odvojenost crkve od države

Jedan od glavnih ADL-ovih ciljeva jest religijska sloboda za ljude svih vjera. U kontekstu državnih škola, ADL je zauzeo stav da zbog toga što su kreacionizam i inteligentni dizajn religijska vjerovanja, a jer je vlada zabranila poučavanje vjerovanja bilo koje religije, njih ne bi smjelo poučavati u prirodoslovnim predmetima: »Američki Ustav jamči prava Amerikanaca da vjeruju u religijske teorije kreacije (kao i u ostale teorije), ali ne dopušta njihovo poučavanje u prirodoslovnim predmetima državnih škola.«

Slično tomu, ADL podupire pravni presedan da je neustavno da vlada postavlja Deset zapovijedi u sudnicama, školama i ostalim javnim mjestima: »Prava religijska sloboda označava slobodu od toga da vlada nameće religiju većini svojih građana.« ADL također osuđuje javnoškolski biblijski kurikulum koji je objavilo Nacionalno vijeće za biblijski kurikulum u javnim školama, navodeći da otvara »ozbiljne ustavne probleme« i »zagovara prihvaćanje biblijsku interpretaciju jedne vjerske tradicije nad drugom«.