Armenska visoravan
Armenska visoravan (arm. Հայկական լեռնաշխարհ) – središnje planinsko područje, od tri planinska područja u sjevernom dijelu Bliskog istoka.
Na istoku, Armenska visoravan nastavlja se na Anadolijsku visoravan, na jugu je Iranska visoravan, a na sjeveru Veliki Kavkaz. Ovom planinskom sustavu pripadaju i planinski lanci Malog Kavkaza i Ararat koji je ujedno i najviši dio visoravni (visok 5165 m). Nadmorska visina raste idući prema središnjim dijelovima visoravni, i prosječno iznosi 1,500 do 3,000 metara.
Visoravan obuhvaća cijelo područje današnje Armenije, jug Gruzije, zapadni dio Azerbajdžana (uključujući Nahičevan), sjeverozapad Irana i istočni dio Turske. Ukupna površina iznosi oko 400,000 km².
Izrazito jaka vulkanska aktivnost u mezozoiku ostavila je na ovom području brojne ugašene vulkanske kupe (Ararat, Nemrut, Aragac). U području se nalaze i tri velika tektonska jezera: Urmija, Van i Sevan.
Iz ovog područja izvorno potječu pšenica i marelica, koje su se poslije proširile po svijetu.
Značajni vrhovi uredi
| # | Vrh | Visina | Lokacija |
|---|---|---|---|
| 1. | Ararat | 5,137 m |  Ağrı
|
| 2. | Aragac | 4,095 m |  Aragacotn
|
| 3. | Süphan | 4,058 m | Bitlis
|
| 4. | Kapudžuh | 3,906 m | Sjunik/ Ordubadski rajon
|
| 5. | Kezelbogaz | 3,594 m | Sjunik
|
| 6. | Aždahak | 3,597 m | Geharkunik
|
| 7. | Artos | 3,515 m | Van
|
