Atlantska jesetra

Atlantska jesetra (lat. Acipenser sturio), poznata i kao štirjun, kritično je ugrožena jesetra roda Acipenser. Cijenjena je zbog ikre od koje se proizvodi kavijar te zbog vezivnog tkiva plivaćeg mjehura, koje se koristi u optičkoj industriji.

Atlantska jesetra
Atlantska jesetra
Atlantska jesetra
Status zaštite

Status zaštite: Kritično

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Actinopterygii
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Potporodica: Acipenserinae
Rod: Acipenser
Vrsta: A. sturio
Dvojno ime
Acipenser sturio
Linnaeus, 1758.
Sinonimi
Sturio acipenser
Acipenser lichstensteinii
Acipenser attilus
Acipenser latirostris
Acipenser thompsonii
Acipenser hospitus
Acipenser sturoides
Acipenser yarrellii

Rasprostranjenost uredi

Atlantska jesetra nekad je nastanjivala istočni Atlantik, sjeverno Sredozemno more (uključujući Jadransko more), Crno more, Sjeverno more i Baltičko more, ali je zbog izlova i nestanka staništa opstala samo u francuskoj rijeci Garonne.[1]

U Hrvatskoj je nastavala Dunav, Savu, Neretvu, Rašu i još neke rijeke jadranskog slijeva.[2]

Opis vrste uredi

Atlantska jesetra u prosjeku naraste do 350 cm te dostiže masu do 320 kg, ali u nekim slučajevima može dostići čak 600 cm i 400 kg.[3]

Tijelo je izduženo i valjkasto, a glava je prekrivena koštanim pločama. Leđa su maslinastoplave boje, bokovi su svjetli, a trbuh je u potpunosti bijel. Na tijelu ima pet redova koštanih štitova.

Prehrana atlantske jesetre sastoji se od mekušaca, rakova, ličinki kukaca, mnogočetinaša i malih riba.

Mužjaci spolno sazrijevaju sa 7-15 godina, a ženke s 8-14 godina. Anadromna je vrsta koja na proljeće ulazi u rijeke i mrijesti se nedaleko od ušća. Ženke izbacuju između 800.000 i 2.400.000 jajašaca, čiji razvoj traje oko tjedan dana. Mlađ odlazi u more tek nakon dvije godine.[2]

Stanište uredi

Atlantska jesetra je pridnena vrsta. Živi u slatkim, bočatim i slanim vodama, na dubinama od 5-60 metara. Odgovara joj temperatura od 10°C do 18°C.[2]

Ugroženost i zaštita uredi

Atlantska jesetra je klasificirana kao kritično ugrožena vrsta prema IUCN-u. U divljini je preostalo oko 2.000 jedinki, dok ih u ribogojilištima živi još 46.000. Vrsta je postala ugrožena zbog pretjeranog ribolova i pregrađivanja rijeka, dok je danas najveća prijetnja opstanku slučajno zaplitanje u ribarske mreže (slučajni ulov), od čega godišnje ugine oko 200 jedinki.[1]

U Hrvatskoj spada u kategoriju strogo zaštićenih vrsta, prema Pravilniku "NN 99/09".[4]

Izvori uredi

  1. a b http://www.iucnredlist.org/details/230/0
  2. a b c Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2006., str. 47-48
  3. http://www.fishbase.org/summary/Acipenser-sturio.html
  4. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_08_99_2569.html
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Atlantska jesetra
 
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o taksonu Acipenser sturio