Bamberg

Stari grad Bamberg
	<img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d0/Flag_of_UNESCO.svg/25px-Flag_of_UNESCO.svg.png" decoding="async" width="25" height="17" class="mw-file-element" data-file-width="900" data-file-height="600"> Svjetska baština – UNESCO
	<img alt="}}" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/39/Bamberg_Altes_Rathaus_BW_1.JPG/300px-Bamberg_Altes_Rathaus_BW_1.JPG" decoding="async" width="300" height="450" class="mw-file-element" data-file-width="2272" data-file-height="3410">
Država	<img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/ba/Flag_of_Germany.svg/24px-Flag_of_Germany.svg.png" decoding="async" width="24" height="14" class="mw-file-element" data-file-width="1000" data-file-height="600"> Njemačka
Godina uvrštenja	1993. (17. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv,
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:624

Bamberg
	Koordinate: 49°53′N 10°53′E / 49.883°N 10.883°E
Država	Njemačka
Savezna država	Bavarska
Upravno područje	Gornja Franačka
Gradonačelnik	Andreas Starke (SPD)
Površina	54,58 km2
Nadmorska visina	245–386 m
Stanovništvo	69.884 (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva	1280 stan./km2
Poštanski broj	96001–96052
Pozivni broj	0951
Registarska oznaka	BA
	Službena stranica bamberg.de
Karta
	Bamberg
	Bamberg
	Položaj grada na karti Njemačke

Bamberg je grad u Gornjoj Franačkoj njemačke savezne pokrajine Bavarske, na rijeci Regnitz, blizu njenog ušća u Majnu. Bamberg je jedan od rijetkih njemačkih gradova koji nije stradao u bombardiranju tijekom drugog svjetskog rata zbog obližnje tvornice topova koja je sprječavala prelet zrakoplova. Ime grada vjerojatno potječe od plemićke dinastije Babenberg. U gradu se nalazi preko 7000 stranaca, uključujući 4100 američkih vojnika. Od 1993. se stari dio grada nalazi na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine.

Panorama grada iz parka Nove rezidencije

Povijest uredi

U vrijeme seobe Germana, nakon propasti Rimskog carstva, oblast Bamberga naseljavaju Slaveni. Grad oko dvorca Babenberch se prvi put spominje 902. god., a kralj Henrik II. Sveti ga proglašava svojim obiteljskim posjedom i sjedištem biskupije 1007. godine. Nova bamberška katedrala je posvećena 1012., a 1017. god. osnovan je benediktinski samostan sa sjemeništem. Henrik II. i njegova žena Cunigunda su pokopani u gradskoj katedrali. Od sredine 13. stoljeća, biskupi Bamberga su ujedno bili i kneževi Svetog rimskog carstva,te su vladali gradom i gradili monumentalne građevine. Teritorija na kojoj su vladali biskupi znatno se smanjila u doba protestantske reformacije. Crkveni procesi protiv vještica u 17. stoljeću su odnijeli na stotine žrtava, a vrhunac su dosegli od 1626. – 1631. god. Sveučilište u Bambegu je osnovano 1647. god. kao Academia Bambergensis.

Bamberg je izgubio nezavisnost 1802. god. i sljedeće godine postaje dio Bavarske Republike. Nakon Prvog svjetskog rata, prvi republikanski ustav Bavarske je izglasan u Bambergu.

Godine 1973., Bamberg je proslavio 1000 godina od osnivanja.

Znamenitosti uredi

Bamberški jahač

Bamberg se često zove i „Franačkim Rimom“ jer se prostire na sedam brežuljaka u dolini rijeke Regnitz. Zbog privlačnih kućica na riječnim brjegovima, nekada naseljenim ribarima, zvali su je i „Mala Venecija“ (Kleine Venedig).

Znamenitosti koje su zaštićene kao UNESCOva svjetska baština u staroj gradskoj jezgri su:

Opatija Michaelsberg iz 12. st. koja se nalazi na jednom od sedam bamberških brežuljaka.
Katedrala (1237.), s grobovima Henrika I. Svetog i pape Klementa II.
Stara gradska vijećnica (1386.) na sredini rijeke do koje se može doći preko dva mosta.
Dvorac Altenburg, najstarija biskupska rezidencija.
Alte Hofhaltung, biskupska rezidencija iz 16. i 17. st.
Neue Residenz, nova biskupska rezidencija iz 18. st.
Klein-Venedig ("Mala venecija"), piktoreskno stambeno naselje ribara iz 19. st.

U njegovom povijesnom središtu (Bürgerstadt), između vijugavih ulica, nalaze se gusto zbijene zgrade. Bamberška stara gradska vijećnica je jedinstvena u svijetu jer se nalazi na sred mosta preko rijeke. U prvoj polovici 18. stoljeća obnovljena je u baroknom stilu.

Biskupskim dijelom grada (Bischofsstadt) dominira Bamberška katedrala koja je izgrađena u romaničko-gotičkom stilu (tu je i treća zgrada iz 1211. – 1237. god. jer su prethodna dva izgorila u požaru), s četiri vitka tornja. Za skulpturu pročelja iz prve polovice 13. stoljeća, tzv. „Bamberški jahač“, koja prikazuje ideal srednjovjekovnog viteza, pretpostavlja se da predstavlja ugarskog kralja Stjepana I. Unutrašnjost s dva oltarska kora ima prekrasne gotičke dekoracije.

Na trgu ispred katedrale, nasuprot starom kneževom dvoru (Alte Hofhaltung) iz 16. stoljeća, izborni knez-biskup Lothar Frantz von Schenborn je na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dao izgraditi velelebnu Novu rezidenciju (Neue Residentz). U reprezentativnim dijelovima Nove rezidencije danas je smještena bamberška sekcija državne galerije, gdje se posjetitelji mogu diviti dvoranama ukrašenim prekrasnim štukaturama, ali i umjetničkim djelima mnogih starih majstora.

Godine 1647., u Bambergu je osnovana Akademija koja je 1803. godine zatvorena, a zatim ponovo obnovljena. Danas je to „Sveučilište Otto-Friedrich u Bambergu“ koje pohađa više od 9,300 studenata.