Bhimbetka
Bhimbetka (devangari sanskrt: भीमबेटका पाषाण आश्रय) je prapovijesni arheološki lokalitet nekoliko špilja u oblasti Raisen, u indijskoj državi Madhya Pradesh, 45 km od Bhopala. U njoj su pronađeni najstariji tragovi ljudi u Indiji, te se pretpostavlja da su neke od špilja bile naseljene više od 100.000 godina.[1] Na zidovima nekih špilja nalaze se paleolitske slikarije stare oko 30.000 godina, zbog čega su špilje Bhimbetke upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
| Špiljska skloništa Bhimbetke | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Indija |
| Godina uvrštenja | 2007. (31. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | ii, iii, iv |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:925 |
| Koordinate | 22°55′40″N 77°35′0″E / 22.92778°N 77.58333°E |
  Bhimbetka Lokacija špilja Bhimbetke u Indiji | |
Naziv mu potječe od božanskog heroja Bhima iz epa Mahabharata, koji je bio poznat po svojoj iznimnoj snazi, te Bhimbaithka znači "Mjesto gdje sjedi Bhima".[2]
Cijelo ovo područje prirodnih skloništa u stijenama je prekriveno gustom vegetacijom zbog obilja izvora vode, i sliči drugim paleolitičkim lokalitetima sa slikarijama kao što su Nacionalni park Kakadu (Australija), i Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Francuska).
Indijski arheolog, Dr. Vishnu S. Wakankar, je 1957. godine putujući vlakom za Bhopal spazio formacije stijena slične onima u Španjolskoj i Francuskoj gdje su pronađene prapovijesne slike. Sljedeće godine je otpočeo istraživati ovo područje. Od tada do danas otkriveno je više od 700 skloništa u stijenama, 243 u Bhimbetki i 178 u obližnjem Lakha Juaru. U Bhimbetki su 1990. – 91. godine pronađeni ostaci najstarijih zidova i podova, kao i najstariji petroglifi na svijetu (oko 290.000 do čak 700.000 godina stari, što ih čini najstarijim ljudskim izrazom na svijetu[3]).[4][5]
Na brojnim slikama prikazani su motivi raznih životinja (goveda, tigrovi, lavovi, krokodili, konji, bitke životinja, itd.), ali i mezolitički prizori ljudskog života poput lova, porođaja, kola i svetkovina, jahanja slonova, vjerskih ceremonija i pogreba; te brojni apstraktni simboli, ali i prikazi krajolika koji ih je okruživao. Uglavnom su izvedeni u crvenoj i bijeloj boji, a ponegdje zelenom i žutom, dobiveni od prirodnih materijala poput zemlje, biljaka i životinjske masti. Dobro su sačuvani jer su boje oksidirale s velikom koncentracijom željeza u stijenama.
Oslikavanje u Bhimbetki je potrajalo sve do Srednjeg vijeka kada njihov umjetnički kvalitet blijedi (uglavnom gemetrijski simboli) i koriste se nekvalitetniji materijali.
-
Gusta vegetacija Bhimbetke -
Paleolitička slika goveda -
Mezolitička slika lovaca s konjima -
Zvijer proganja čovjeka -
Procesija na konjima
Izvori uredi
- ↑ Bhimbetka na originsnet.org (engl.) Preuzeto 10. lipnja 2011.
- ↑ Yashodhar Mathpal, Prehistoric Painting Of Bhimbetka, 1984., str. 25.
- ↑ Bhimbetka, Auditorium Cave, Madhya Pradesh: Acheulian Petroglyph Site, c. 200,000 - 500,000 BP na origins.net (engl.) Preuzeto 10. lipnja 2011.
- ↑ Bhimbetka rock shelters - galleries of the most ancient art na wondermondo.com (engl.) Preuzeto 10. lipnja 2011.
- ↑ Auditorium Cave & Daraki-Chattan Petroglyphs na visual-arts-cork.com (engl.) Preuzeto 10. lipnja 2011.
