Biljarda
Biljarda, nekadašnja rezidencija Petra II. Petrovića Njegoša, a danas stalni muzejski postav Narodnoga muzeja Crne Gore. Nalazi se u povijesnom dijelu Cetinja u neposrednoj blizini Cetinjskoga manastira. Izgrađena je 29. ožujka 1838. godine po nacrtu ruskoga poklisara Jakova Ozereckovskog[1] i uz znatnu rusku novčanu pomoć. U početku zvala se Novom kućom, ali je ubrzo dobila novo ime – Biljarda, po bilijaru, Njegoševoj omiljenoj igri.
Osnovni arhitektonski koncept Biljarde odgovara izgledu srednjovjekovnoga utvrđenoga feudalnoga dvorca. Izdužena kamena građevina na kat, pačetvorinskoga oblika, izuzetno skromne obradbe, pokrivena olovom, ograđena je visokim kamenim zidom s okruglim kulama na kutovima i ulaznim dverima na svakoj strani. U vrijeme kad je podignuta, zgrada je izgledala zadivljujuće, dužine preko 70 m i širine 7,5 m, s 11 prostorija u prizemlju i 14 prostorija na katu. Dio je prostorija Njegoš koristio za svoje osobne potrebe, dok je veći dio bio namijenjen Senatu, perjanicima i drugim tijelima državne vlasti, kao i za boravljenje uglednijih gostiju.
Biljarda je i Njegoševim nasljednicima, sve do godine 1867., služila kao rezidencija, prvo knezu (cgr. knjaz) Danilu I. Petroviću Njegošu, a potle nakratko i knezu Nikoli I. Petroviću Njegošu. Ova je znamenita zgrada prvenstveno vezana za Njegoša, osim za rezidencijalne potrebe služila je vremenom i za smještaj raznih državnih institucija. U njoj je nakon preseljenja iz manastira jedno vrijeme radila Njegoševa tiskara (Njegoševa štamparija[2]), osnovana godine 1834., zatim bogoslovija, gimnazija i nakratko djevojački institut (škola). Početkom 20. stoljeća korištena je za smještaj ministarstava[kojih?], a između dva svjetska rata za potrebe vojnih ustanova. U dvorištu Biljarde 1916./17. godine smješten je reljefni zemljovid Crne Gore s paviljonom koji je presjekao ogradni zid. Danas se u Biljardi nalazi Njegošev muzej.
Povijesni pregled uredi
Biljarda je izvorno imala čvrsti olovni krov. 20 godina nakon izgradnje, kad je Cetinje napao Omer Paša i njegove snage, krov je skinut i istaljen za metke, kao i olovna slova, u to doba nedavno obnovljene, tiskare. Zgrada je podignuta godine 1838.,[1] te obnovljena 1851. godine. Biljarda postaje i sjedište mitropolije. Poznati je bilijarski stol došao kao poklon ruskoga cara[kojeg?] 1840. godine.
Značenje uredi
Biljarda postaje mjestom donošenja najbitnijih odluka kulturnog, političkog i državnog života Crne Gore i kao takva ulazi u svijest crnogorskoga naroda.[3] Biljarda je kao arhitektonsko zdanje postala osnovom urbanističke cjeline Cetinja.[3]
Unutarnje poveznice uredi
Literatura uredi
- Dušan D. Vuksan, »Biljarda vladike Rada«, Zapisi : glasnik Cetinjskog istorijskog društva, knj. 25., 1-2, Cetinje, 1941., str. 15., (COBISS.SR)
- Risto J. Dragićević (6. rujna 1901. – 15. prosinca 1980.), »Njegoševa biljarda«, Istoriski zapisi : organ Istoriskog društva Narodne Republike Crne Gore, God. I., br. 3. — 4., Cetinje, 1948., str. 113. — 138.
- Jevto Milović, »Njegoševa „Biljarda”«, Istoriski zapisi : organ Istoriskog društva Narodne Republike Crne Gore, ISSN 0021-2652, God. IV., knj. VII., br. 1–3, Cetinje, 1951., str. 1. – 15., (COBISS.SR)
Izvori uredi
- ↑ a b Mladen Lompar, »Cetinje«, u publikaciji, Žarko Domljan, gl. ur., Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1. sv. : (A – J), Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1984., ISBN 86-7053-001-5 (samo 2. sv.), str. 229. i 230., citirano sa str. 230., (NSK), (COBISS.BH)
- ↑ Dražen Budiša, Počeci tiskarstva u evropskih naroda, Zajedničko izdanje Kršćanske sadašnjosti i Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1984., str. 191., (NSK)
- ↑ a b Branko Pavićević, »Biljarda«. U enciklopediji: Miroslav Krleža, gl. ur., Enciklopedija Jugoslavije, 2. izd., 1. sv. : A – Biz, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1980., str. 704.
Vanjske poveznice uredi
- Njegošev muzej Biljarda Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. veljače 2018. (Wayback Machine) na mrežnoj stranici Narodnoga muzeja Crne Gore