Bizonja (mađarski: Bezenye; njemački: Pallersdorf, na čunovsko-gradišćanskom narječju: Bizunja),[1] selo u sjeverozapadnoj Mađarskoj u županiji (megye) Đursko-mošonjsko-šopronskoj, naseljeno još od rimskog doba. Najstariji stanovnici bili su Teutoni, a u novijoj povijesti dolaze Pečenezi, u mađarskom jeziku nazivani Besenyő, odakle mu i ime Bezenye, odnosno Bizonja. Hrvati (gradišćanski Hrvati) Haci, podrijetlom iz Dalmacije naseljavaju ga pojavom Turaka na balkanskim prostorima, i otada su većinsko stanovništvo. Ima i nešto Nijemaca koji su se tu naselili u 18. stoljeću. U novije vrijeme (2005.) Hrvati iz Bizonje na čelu s Tildom Kőrösi sklapaju partnerstvo s kulturno-umjetničkim društvom iz Šenkovca u Hrvatskoj.

Bizonja
Bizonja na karti Mađarska
Bizonja
Bizonja
Bizonja na zemljovidu Mađarske
Zastava Grb
Regija Zapadno Podunavlje
Županija Đursko-mošonjsko-šopronska
Površina 30,04 km2
Zemljopisne koordinate 47°57′51″N 17°12′53″E / 47.96403°N 17.21480°E / 47.96403; 17.21480
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1470
 - Gustoća 49 st./km2
Pošta 9223
Pozivni broj 96
Službena stranica http://www.bezenye.hu

U Bizonji je bio rođen Matijaš Laáb pisac i prevoditelj Novog zavjeta na hrvatskom jeziku gradišćanskih Hrvata.

Poznate osobe uredi

Izvori uredi

  1. Hrvatski leksikon, A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1. izd., natuknica Mate Drobilić, str. 293.

Vanjske poveznice uredi