Bođani
Bođani su selo u jugozapadnoj Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.
| Bođani | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 45°23′N 19°06′E / 45.383°N 19.100°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Južnobački okrug |
| Općina | Bač |
| Površina | |
| - Ukupna | 53,3 km² |
| Visina | 91 m |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 1113 |
| - Gustoća | 21 st./km² |
| Poštanski broj | 21427 |
| Pozivni broj | 021 |
| Registracijska oznaka | NS |
| Zemljovid | |
  Bođani | |
Nalazi se na 45° 23' 18" sjeverne zemljopisne širine i 19° 6' 26" istočne zemljopisne dužine, na 91 metar nadmorske visine. Nalazi se nedaleko od granice s Hrvatskom; tek nekoliko kilometara, preko Dunava, nalaze se Vukovar i Borovo.
Obližnja sela su Vajska i Živa (iako je potonje odvojeno fizički, službeno ju se tretira dijelom Vajske).
Upravna podjela uredi
Nalaze se u okrugu Južna Bačka, u općini Bač.
Kultura uredi
U Bođanima se nalaze rimokatolička crkva sv. Ilije i barokni pravoslavni manastir Bođani. Manastir prema predaji datira iz 15. stoljeća, a prema predaji sagrađen zahvaljujući izvjesnom trgovcu Bogdanu koji je iscijelio svoje oči na obližnjem izvoru.,[1] no mišljenja o vremenu kad je mogao biti izgrađen nisu ista.[2]
Povijest uredi
U popisu obveznika papinske desetine u 14. st. postoji neko naselje Boian, za koje neki pretpostavljaju da bi to mogli biti današnji Bođani. 1543. se javlja današnje ime, kao i u turskim dokumentima iz 1554. i 1590. godine. Bilježe ih 1691. popis obveznika bačkom prepozitu i popis bačke županije iz 1699. godine. Godine 1759. postaju vlasništvo srpskog pravoslavnog biskupa iz Karlovaca Mojsija Putnika temeljem kraljevog dara, a 1799. postaju vlasništvo plemićke obitelji Gromon. 1855. selo dobiva rimokatoličku crkvu sv. Ilije. Prvotno su bili dijelom župe Plavna, a 1956. su samostalna župa s hrvatskim bogoslužnim jezikom.[2]
Predaju o dolasku šokačkih Hrvata u Bođane zapisao je krajem 19. stoljeća Mato Babogredac. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko Bošnjaka. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu Vukovara, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u Bođanima, Vajskoj i Plavni. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista ikavica, kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.[3]
Stanovništvo uredi
Po popisu 2002., u Bođanima živi 586 Srba, 172 Hrvata, 127 izjašnjenih kao Jugoslaveni, 50 Mađara, 46 Ukrajinaca, 28 Roma, 17 Slovaka te ostali narodi.
- 1961.: 2.533
- 1971.: 1.879
- 1981.: 1.559
- 1991.: 1.323
- 2002.: 1.113
Bođani su jedno od sela u kojemu su šokački Hrvati od davnih vremena izmiješani sa Srbima, tako da je u tom području osobitost Bođana ta što je to jedino selo sa značajnom zajednicom šokačkih Hrvata gdje prevladava ekavski refleks među Šokcima[4]
Hrvatske ustanove u Bođanima uredi
Poznate osobe uredi
- Josip Dumendžić, hrv. pjesnik
Izvori uredi
- ↑ Hrvatska riječ[neaktivna poveznica] Zvonimir Pelajić, Vajska, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011.
- ↑ a b Ante Sekulić, Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 60.-61.
- ↑ ZKVH Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2019. (Wayback Machine) M.K. i Z.P.: U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“, 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)
- ↑ Josip Andrić, Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42.
Vanjske poveznice uredi
- Zvonik br. 143 Obilježena 150. obljetnica crkve sv. Ilije proroka u Bođanima
- Bođani Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. prosinca 2007. (Wayback Machine) na fallingrain.com