Wikipedija

Brnaze

naselje u Hrvatskoj, Grad Sinj, Splitsko-dalmatinska županija

Brnaze su naselje u sastavu grada Sinja, u Cetinskoj krajini, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Brnaze
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradSinj
Najbliži veći gradSplit
Površina[1]21,9 km2
Koordinate43°40′34″N 16°39′07″E / 43.676°N 16.652°E / 43.676; 16.652
Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno3 124
– gustoća143 st./km2
Pozivni broj021
AutooznakaST

Zemljovid

Brnaze na zemljovidu Hrvatske
Brnaze
Brnaze

Brnaze na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis uredi

Brnaze su po broju stanovnika, 3.184 godine 2011., treće naselje po veličini u sklopu Grada Sinja i četvrto po površini od 22 km2. Nalaze se južno od Sinja, prateći ceste D-1 i D-60. Poljski dio unutar i izvan hidromeliorativnog sustava na visini je od 296 do 320 mnm, odnosno do razdjelnice koju tvore D-1 od Sinja do križanja ceste Split-Trilj i D-60, od tog križanja do Turjaka. Viši osojni dio je na visini do 380 mnm, a najveći vrhovi (Gaj) su na 440 mnm. Postoji nekoliko estavela, od kojih su glavne Gorućica i Tomaškovac sa značajnijim količinama vode samo za dugotrajnih kiša.

Na polovici dužine sela, južno od križanja ceste Sinj-Trilj-Split postoji brdski istak istočno, u pravcu polja dužine 1.000 i širine 500 m, 365 mnm – Brnaška glavica. Obilježava je poluotočni izgled u ravnici Sinjskog polja, na kojoj su pronađeni povijesno-kršćanski, miholjski tragovi. Tu su i dva danas napuštena kamenoloma, koji su, s obzirom na geološko obilježje i položaj te potrebe Sinja i melioracije Sinjskog polja, otvoreni polovicom 20. stoljeća, a zatvorene 1978. godine.

Stanovništvo uredi

Naselje Brnaze: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
718
905
787
950
1126
1199
1495
1722
1712
1846
2108
2536
3126
3097
3223
3184
3124
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1890. iskazivano je pod imenom Brnace. Naselje Brnaze 1991. smanjeno je za dio naselja koji je pripojen naselju Sinj. U 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka za naselje Sinj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Stanovništvo Brnaza je u potpunosti hrvatsko, a deset najčešćih prezimena su Vučković, Mandac, Šabić, Mastelić, Ivković, Marić, Jagnjić, Čarić, Jukić i Vukasović-Lončar.[3]

Povijest uredi

Brnaze su do 1890. iskazivane pod imenom Brnace. Naselje Brnaze 1991. smanjeno je za dio naselja koji je pripojen naselju Sinju.

U prošlosti su se mještani uglavnom bavili poljoprivredom i stočarstvom.

Na Mioljači se nalaze ostatci starohrvatske crkve sv. Mihovila sa šest apsida iz IX. ili X. st., sagrađene vjerojatno na temeljima crkve iz ranokršćanskoga doba. Pronađeni su ulomci crkvenoga kamenog namještaja iz starohrvatskoga doba, dio ranokršćanske oltarne pregrade i nekoliko antičkih spomenika. U crkvi i oko nje otkriveni su kasnosrednjovjekovni grobovi s različitim prilozima (prstenje, naušnice, ostruge, novac).[4]

U NOB-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 262 stanovnika.[5]

Mještani Brnaza sudjelovali su u velikom broju u Domovinskom ratu,[6] pretežito u sastavu 126. sinjske brigade HV-a (od 6. listopada 1991.)[7] kao i 2. pješačke bojne u sastavu 4. gardijske brigade,[8] odnosno (početkom Domovinskog rata) rezervnog sastava MUP-a i 3. satnije HOS-a Sinj[9].

Šesterolisna crkva uredi

Na lokalitetu Mijoljača nalazila se arheološki istražena crkva šesterolisnog tlocrta sagrađena u 9. stoljeću, posvećena Sv. Mihovilu Arkanđelu. Crkvu je istraživao Stjepan Gunjača u razdoblju od 1947.do 1948., a rezultate istraživanja publicirao je 1955.[10] Temelji crkve su danas potpuno uništeni, zbog otvaranja kamenoloma, tzv. Male Kave. Crkva na Mijoljači bila je jedna u skupini nekoliko šesterolisnih dalmatinskih crkava, koje možemo naći u Hrvatskoj u Kašiću, Škabrnji, Trogiru, Splitu, Pridrazi i Zadru te u Rogačićima u Bosni. Ove crkve predstavljaju izraziti regionalni građevinski tip predromaničke sakralne arhitekture u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji.

Položaj lokaliteta jest 43°40′45″N 16°40′01″E / 43.67917°N 16.66694°E / 43.67917; 16.66694.[potreban bolji izvor]

Crkva uredi

Filijalna zajednica svetog Nikole Tavelića, koja pripada Župi Čudotvorne Gospe Sinjske, u Brnazama osnovana je 1972. godine, a blagdan svetoga Nikole Tavelića u Brnazama je prvi put proslavljen 1969. godine.

Stara Crkva sv. Nikole Tavelića u Brnazama sagrađena je godine 1972., prema nacrtu arh. Ante Baraća. To je bila jednostavna betonska građevina s lađom i apsidom te natkrivenim ulazom, koja je na vrhu pročelja imala križ. Crkva je ujedno služila i za održavanje vjeronauka. U rujnu 2018. godine Crkva je srušena, a na istom mjestu 11. studenoga 2018. blagoslovljen je i postavljen kamen temeljac nove Crkve svetoga Nikole Tavelića.

Dana 9. lipnja 2020. godine, održano je svečano slavlje blagoslova križa i zvona za zvonik Crkve Sv. Nikole Tavelića u izgradnji. Na zvonik, koji je visok 40,50 metara, podignuta su četiri zvona i križ. Najveće zvono posvećeno je Blaženoj Djevici Mariji, Čudotvornoj Gospi Sinjskoj, zaštitnici Župe, Sinja i Cetinskog kraja: Ton FA (F), promjer 107 cm, težina 740 kg. Drugo zvono posvećeno je sv. Nikoli Taveliću, naslovniku crkve i zaštitniku Brnaza: Ton SOL (G), promjer 95 cm, težina 540 kg. Treće zvono, posvećeno je sv. Franji Asiškom utemeljitelju franjevačkog reda: Ton LA (A), promjer 85 cm, težina 360 kg. Četvrto zvono, posvećeno je sv. Anti Padovanskom, omiljenom franjevačkom svecu: Ton SI (H), promjer 75 cm, težina 250 kg.

Kultura i tradicija uredi

U Brnazama od 1975. godine djeluje KUD Brnaze.[11]

Među tradicionalnim (pučkim) priredbama, ističe se Vučkovića dječja alka,[12] koja se od 1955. godine održava na "malom alkarskom trkalištu" u Vučkovića ulici u Brnazama.[13] Prema lokalnim izvorima,[14] dječja alka trči se svake godine pred kraj alkarskih svečanosti u čast predaka koji su se istaknuli u obrani Sinja od Turaka, prije svega fra Pavla Vučkovića,[15] brata mu Tadije i nećaka mu Josipa (Bože), Ivana (Zeca) i Stipana Vučkovića.[16]

Povodom jubilarne 60. Vučkovića dječje alke (2015. g.) u Brnazama je na inicijativu Udruge "Dječja Alka Vučkovića" i uz podršku MORH-a,[17] postavljen brončani spomenik "alkariću", rad akademskog kipara Ivana Fiolića.[18]

Poznati Brnažani uredi

  • Marijan Mandac (1939. – 2023.), franjevački svećenik, teolog i prevoditelj[21]
  • Anđelko Vučković (1942. – 2007.), peterostruki slavodobitnik Sinjske alke,[22] hrvatski branitelj[23]

Sport uredi

  • NK Brnaze - Nogomet
  • MNK Brnaze - Mali Nogomet
  • KK Sokol - Brnaze - Konjički Klub
  • KK Alamo - Konjički Klub

Izvori uredi

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Toponim Brnaze, Sinj @ Acta Croatica. actacroatica.com. Pristupljeno 14. veljače 2023.
  4. ↑ Gunjača, Stjepan. 1955. »Starohrvatska crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod Sinja«, Starohrvatska prosvjeta
  5. ↑ Bernard Stulli. Iz povijesti Dalmacije, str. 122. ISBN 86-7397-073-3
  6. ↑ Brnaze: Položeni vijenci za branitelje poginule u Domovinskom ratu - FERATA. www.ferata.hr. Pristupljeno 14. veljače 2023.
  7. ↑ Obilježena 31. obljetnica osnutka 126. brigade HV - FERATA. www.ferata.hr. Pristupljeno 14. veljače 2023.
  8. ↑ Kostanjsak, Petra. 25. lipnja 2020. 4. gardijska brigada HV-a – Pauci. Hrvatski vojnik. Pristupljeno 14. veljače 2023.
  9. ↑ rera, Sinjska. 16. svibnja 2021. Junaci Domovinskog rata: HOS-ovci na braniku Sinjskog kraja. Sinjska rera | web portal Sinja i Cetinskog kraja. Pristupljeno 14. veljače 2023.
  10. ↑ Gunjača, Stipe, Starohrvatska crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod Sinja. In Starohrvatska prosvjeta III, 4, 1955, s. 85-134.
  11. ↑ KUD Brnaze. Grad Sinj. Pristupljeno 14. veljače 2023.
  12. ↑ Vučkovića dječja alka. Croatia.hr (engleski). Pristupljeno 14. veljače 2023.
  13. ↑ User, Super. Vučkovića dječja alka. www.visitsinj.hr. Pristupljeno 14. veljače 2023.
  14. ↑ Slobodna Dalmacija - Ovo je najslađa galerija koju ćete danas vidjeti: u Brnazama održana tradicionalna Dječja alka Vučkovića, uživajte u našoj fotoreportaži. slobodnadalmacija.hr. 22. kolovoza 2021. Pristupljeno 14. veljače 2023.
  15. ↑ II. KNEZOVI VUČKOVIĆI - Književnost katoličke obnove I prvoga prosvjetiteljstva. atelim.com. Pristupljeno 14. veljače 2023.
  16. ↑ Dragić, Marko. 2015. Vučković, Bože serdar i drugi junaci Vučkovići. Leksikon Sinjske alke: 243–244
  17. ↑ portal, Braniteljski. Alkarić Dječije Alke u Vučkovića kod Sinja u brončanom sjaju…. Braniteljski portal. Pristupljeno 15. veljače 2023.
  18. ↑ Alkarić: Oni konja nemaju, ali imaju junačko srce za pobjede - Ovoga vikenda kreću male alkarske svečanosti u Vučkovića. Dalmacija News. 12. kolovoza 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. veljače 2023. Pristupljeno 14. veljače 2023.
  19. ↑ Labrović, Mate. 25. listopada 2019. Ante Tomašević-Kuka, junak Sinjske krajine i prvak Austro-Ugarske Monarhije u hrvanju. University of Split. Faculty of Kinesiology. Pristupljeno 15. veljače 2023.
  20. ↑ Bašić, Nataša. 1. prosinca 2021. Josip Šentija – tihi borac za hrvatski jezik. Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika. 68 (5): 183–195. doi:10.22210/jezik.2021.68.02. ISSN 0021-6925
  21. ↑ Fra Marijan Mandac - skrovit prevoditelj i stručan poznavatelj crkvenih otaca. HKM. 9. siječnja 2023. Pristupljeno 15. veljače 2023.
  22. ↑ MAČKULA VI: Neostvareni san bio je zajednički nastup: Anđelko i Mladen Vučković živjeli su za Alku. Dalmacija News. 25. srpnja 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. kolovoza 2022. Pristupljeno 15. veljače 2023.
  23. ↑ Jutarnji list - Umro Anđelko Vučković, alkarska legenda. www.jutarnji.hr. 11. lipnja 2007. Pristupljeno 15. veljače 2023.
Nedovršeni članak Brnaze koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Brnaze&oldid=6847269"