Charles Francis Richter
Charles Francis Richter (Overpeck, Ohio, 26. travnja 1900. – Pasadena, Kalifornija, 30. rujna 1985.) američki seizmolog i fizičar. Najpoznatiji je po ljestvici kojom se mjeri jačina potresa - Richterova ljestvica. Doktorirao (1928.) na Kalifornijskom tehnološkom institutu. Od 1927. radio u seizmološkom laboratoriju u Pasadeni i predavao fiziku i seizmologiju u Kalifornijskom tehnološkom institutu (od 1937. do 1970.). S B. Gutenbergom razvio ljestvicu magnituda potresa (1935.) koja danas nosi njegovo ime. Mohorovičićeve hodokrone iz 1922., proširene i preinačene 1958. kao Gutenberg-Richterove, primjenjivane su za određivanje nekoliko Zemljinih modela (takozvani G-modeli).[1]
| Charles Francis Richter | |
 | |
| Rođenje | 26. travnja 1900. Overpeck, Ohio, SAD |
|---|---|
| Smrt | 30. rujna 1985. Pasadena, Kalifornija, SAD |
| Državljanstvo | Amerikanac |
| Polje | Seizmologija, fizika |
| Institucija | Seizmološki laboratorij u Pasadeni Kalifornijski tehnološki institut u Pasadeni |
| Alma mater | Sveučilište Stanford Kalifornijski tehnološki institut u Pasadeni |
| Poznat po | Richterova ljestvica |
| Portal o životopisima | |
Životopis uredi
Rođen je u Hamiltonu, Ohio. Studij je pohađao na sveučilištu Stanford gdje je diplomirao 1920. godine. 1928. godine počeo je s radom na doktorskoj tezi iz teorijske fizike na Caltechu (Kalifornijskom tehnološkom institutu), no prije no što je doktorirao ponuđen mu je posao na Institutu Carnegie u Washingtonu. U to doba posao je fasciniran seizmologijom. Potom, radio je u novoosnovanom seizmološkom laboratoriju u Pasadeni, čije je voditelj bio Beno Gutenberg. 1932. godine Richter i Gutenberg su razvili standardnu ljestvicu za mjerenje relativnih veličina izvora potresa, i nazvali su je Richterova ljestvica. Richter se 1937. godine vratio na Kalifornijski tehnološki institute gdje je radio do mirovine, profesor seizmologije je postao 1952. godine.
Richterova ljestvica uredi
Podrobniji članak o temi: Richterova ljestvica| Richterove magnitude | Opis potresa | Učinci djelovanja potresa | Učestalost pojave |
|---|---|---|---|
| Ispod 2,0 | Mikro | Mikropotresi, ne osjećaju se. | Oko 8 000 po danu |
| 2,0 – 2,9 | Manji | Općenito se ne osjete, ali bilježe ih seizmografi. | Oko 1 000 po danu |
| 3,0 – 3,9 | Često se osjete, no rijetko uzrokuju štetu. | 49 000 godišnje (procjena) | |
| 4,0 – 4,9 | Lagani | Osjetna drmanja pokućanstva, zvukovi trešnje. Značajnija oštećenja rijetka. | 6 200 godišnje (procjena) |
| 5,0 – 5,9 | Umjereni | Uzrokuje štetu na slabijim građevinama u ruralnim regijama, moguća manja šteta kod modernih zgrada. | 800 godišnje |
| 6,0 – 6,9 | Jaki | Može izazvati štete u naseljenim područjima 160 km od epicentra. | 120 godišnje |
| 7,0 – 7,9 | Veliki | Uzrokuje ozbiljnu štetu na velikom području. | 18 godišnje |
| 8,0 – 8,9 | Razarajući | Može prouzrokovati golemu štetu i po tisuću kilometara od epicetra. | 1 godišnje |
| 9,0 – 9,9 | Katastrofalni potres koji uništava većinu objekata u krugu od nekoliko tisuća kilometara. |
1 u 20 godina | |
| 10,0+ | Epski | Nikada nisu zabilježeni. |
Ekstremno rijetki (nepoznati) |
Izvori uredi
- ↑ Richter, Charles Francis. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.
Vanjske poveznice uredi
- Intervju s Charlesom Richterom Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2013. (Wayback Machine) (na engleskom jeziku)