Crna rupa ili crna jama (eng. black hole) je regija prostor-vremena u kojem je velika masa zbijena u malu točku čija je gravitacijska akceleracija ili sila toliko jaka da ju ništa, niti čestice pa čak niti elektromagnetska radijacija poput svjetlosti ne može napustiti.

Simulacija crne rupe
Umjetnički prikaz akrecijskog diska crne rupe
Opća teorija relativnosti
Einsteinove jednadžbe polja
Uvod
Matematička formulacija
Izvori
Super masivna crna rupa ili jama u jezgri super gigantske eliptične galaktike Messier 87
Super masivna crna rupa ili jama u jezgri super gigantske eliptične galaktike Messier 87, mase 7 milijarda puta veće od našeg sunca. Ovu sliku objavila je NASA, slikano Event Horizon Teleskopom 10. travnja 2019.

Teorija uredi

Jedna od teorija koja opisuje crne rupe je i Einsteinova Opća teorija relativnosti. Jedna od stavaka o kojoj teorija govori je da gravitacija prouzrokovana masom zakrivljuje prostor-vrijeme, te što veću masu neko tijelo ima, to mu je gravitacija veća. Crne rupe se smatraju najgušćim objektima u svemiru, stoga imaju i najveću gravitaciju.

Fizička svojstva uredi

Crna rupa s masom manjom od tri Sunčeve mase ne može nastati ni pod utjecajem enormnog vanjskog pritiska. Taj pritisak bi morao sabiti protone na još veću gustoću, a to u našoj spoznaji fizike nije moguće. Npr. za Sunce mase m=2×1030 kg Schwarzschildov polumjer daje 3 km, obujam takve mase je 1,13×1011 m3 i u taj prostor stane samo 3,6×1029 kg tvari gustoće protona, stoga bi se protone trebalo sabiti na pet puta veću gustoću.

Gustoća uredi

Masa ovisi isključivo o prosječnoj gustoći tvari. Za graničnu vrijednost se može uzeti gustoća od 22000 kg/m3, tj. najveća poznata gustoća tvari sastavljene od običnih atoma. Prema tome, crne rupe se dijele na tri skupine:

  • Crne jame s većom gustoćom od granične. Npr. za gustoću protona od 3,2×1018 kg/m3, polumjer je najmanje 7 km, a masa je barem 2,43 puta veća od mase Sunca.
  • Supermasivne crne rupe s manjom gustoćom od granične. Npr. za gustoću Zemlje od oko 5500 kg/m3 polumjer iznosi najmanje 170 milijuna km, a masa barem 1,15×1038 kg (58,5 milijuna puta veća od mase Sunca).
  • Mini crna rupa s masom manjom od zvjezdane.

Budućnost uredi

Jedna od teorija je da ćemo u budućnosti moći putovati u daljnju budućnost uz pomoć crnih rupa. Prema teoriji de Sitterove precesije, tijela velike mase savijaju prostorvrijeme oko sebe. Kada bismo svemirskom letjelicom uspjeli letjeti oko crne rupe bez upada u Događajni obzor (za što su potrebne iznimno velike brzine), iskusili bismo efekt vremenske dilatacije, te bi iz naše perspektive prolazile minute, dok bi u "stvarnom vremenu" prolazile godine.

Vidi još uredi

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Crna rupa