Datoteka u računarstvu je skup binarnih podataka, koji su spremljeni na medij dostupan programu za čitanje ili za promjenu.

Datoteke i sadržaj uredi

Operacijski sustav datoteke gleda kao niz binarnih podataka, dok na razini programa ovaj binarni podatak može se pretvoriti u: znak, broj, sliku, zvuk, izvorni program, izvršni program, itd. Unutar operacijskog sustava korisničke i ostale datoteke smještene su posebni datotečni sustav, koja ima stvoju posebnu strukturu. Ova struktura je obično usko povezana s programom, operacijskim sustavom, ili su u skladu s nekim dogovorenim standardom. Struktura datoteke zove se format. Svaka datoteka također ima određenu veličinu koja je izražena u bajtovima, i obično je izražena u cijelim brojevima. Veličina je ponekada zavisna o operacijskom sustavu, ili o fizičim svojstvima medija na kojem se datoteka nalazi. Na primjer ako je najmanja čestica na mediju 4 kilo bajta (KB), tada je najmanja moguća datoteka na tom mediju 4 KB iako recimo podaci zauzimaju samo recimo 10 bajta. Isto tako svaka datoteka na nekom mediju može zauzimati samo cijeli broj čestica.

Organizacija uredi

Rastom broja datoteka u računarskim sistemima, nastaje sve veća potreba da se datoteke organiziraju koristeći razne metode koje su prvo bile razvijene u bibliotekarstvu. Organizacija se može ostvariti kroz operacijski sustav, ili rabljenjem posebnih aplikacija u cilju zadovoljavanjem sljedećih potreba:

  • pohrana i čitanje datoteka
  • mijenjanje sadržaja te brisanje
  • katalogiranje
  • sigurnost
  • trajnost
  • mogućnost revizije i povratka izgubljenog

Unutar operacijskog sustava svaka datoteka ima svoje ime i format, koje je izraženu u obliku <ime>.<format>. Način na koje je ime tvori, njegovu dužinu ograničen je odlukama dizajnera operacijskog sutava. Isto stoji i za format.

U mnogim modernim sistemima, datoteke su obično organizirane kroz operacijski sustav koristeći abrtrakciju stabla. Tako postoji: vrh korijena (glavni direktorij), razne grane (poddirektoriji) i podgrane koje idu do skoro beskonačnu dubinu ili dubinu koja je moguća unutar operacijskog sistema. Listovi ovog debla su datoteke.

Vrste uredi

Datoteke mogu biti:[1]

  • regularne datoteke
    ASCII
    binarne
  • sustavske datoteke
  • posebne znakovne datoteke
  • posebne blok datoteke

Srodni članci uredi

Izvori uredi

  1. Elektrotehnički fakultet u OsijekuArhivirana inačica izvorne stranice od 22. srpnja 2014. (Wayback Machine) Goran Martinović: Operacijski sustavi