Dračevo (Čapljina, BiH)
Dračevo je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.[1]
| Dračevo | |
|---|---|
  Dračevo | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
| Općina/Grad | Čapljina |
| Zemljopisne koordinate | 43°03′N 17°42′E / 43.05°N 17.70°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 556 |
 | |
Zemljopis uredi
Nalazi se na samoj granici s Metkovićem (RH). Kroz naselje prolazi rijeka Krupa, koja se ulijeva u Neretvu.
Rijeka Krupa je poznata po rijetkom fenomenu. Naime, jedna od rijetkih rijeka na svijetu koja ide uzvodno. Taj prirodni fenomen je obrazložen kao posljedica toga sto je Neretva zajedno s morskim strujama "gura" uzvodno. Samo područje je veoma plodno, te je zbog blizine rijeka i povoljne klime veoma pogodno za poljodjelsku obradu.
Stanovništvo uredi
Popisi 1971. – 1991. uredi
| Dračevo | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 582 (92,38%) | 563 (92,14%) | 526 (90,37%) | |||
| Srbi | 41 (6,50%) | 45 (7,36%) | 55 (9,45%) | |||
| Muslimani | 0 | 0 | 0 | |||
| Jugoslaveni | 0 | 3 (0,49%) | 0 | |||
| ostali i nepoznato | 7 (1,11%) | 0 | 1 (0,17%) | |||
| ukupno | 630 | 611 | 582 | |||
Popis 2013. uredi
| Dračevo | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Hrvati | 545 (98,02%) | |||||
| Srbi | 4 (0,72%) | |||||
| Bošnjaci | 2 (0,36%) | |||||
| ostali i nepoznato | 5 (0,90%) | |||||
| ukupno | 556 | |||||
Župa Dračevo uredi
Nastanak današnje župe Dračevo seže još u 1874. kada je odcijepljena od župe Dubrave kao sedma župa Trebinjsko-mrkanske biskupije, pod imenom župa Gabela. Prostirala se uglavnom na lijevoj obali Neretve, a obuhvaćala je sljedeća naselja: Doljani, Dračevo, Sjekose, Bajovci, Višići, Čeljevo, Tasovčići, Klepci, Loznica i Gnjilišta. Na suprotnoj obali Neretve postojala je župa sličnog imena - Stara Gabela (danas naseljeno mjesto Gabela). Prvobitno sjedište ove župe bilo je u mjestu Doljani gdje je od prije postojala crkva sv. Lovre, a središnja crkva za župu, crkva Marijina Rođenja izgrađena je 1861. te je župa dobila naziv Doljani. Zbog početka Hercegovačkog ustanka u lipnju 1875. prvi je župnik fra Orazio iz Torina zajedno sa svim župljanima morao pobjeći. Crkva je za vrijeme ustanka devastirana te je pred kraj rata vraćena u funkciju a župnik se kasnije nastanio u Staroj Gabeli. Od godine 1877. stanovao je u iznajmljenoj kući u Čeljevu i od tada župa je nosila ime Čeljevo. U skladu s tim, provikar Lazarević je predložio gradnju crkve u novom središtu, ali se ona nije napravila zbog suprotstavljanja muslimanskih glavara. Tako je krajem ustanka nova župna crkva Imena Marijina sagrađena u mjestu Klepci koje je tako postalo sjedište župe, a župa dobila novo ime - župa Klepci. Na temeljima te crkve tadašnji župnik don Ilija Tomas sagradio je 1938. novu crkvu koja je zapaljena i devastirana 1942. a župnik ubijen. Brigu o vjernicima župe do njene obnove 1951. vodili su svećenici iz Čapljine i Metkovića. Dolaskom don Jakova Bagarića u Dračevu se od 1962. do 1967. izgradio župni stan. Tadašnja je vlast 1966. u potpunosti srušila crkvu u Klepcima, a u Dračevu je od 1967. do 1970. građena crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije te se od tada župa i službeno zove župa Dračevo. Od nje su se 1969. odcijepila mjesta Hotanj i Počitelj i pripojila tada novoosnovanoj župi Domanovići, a 1974. je osnovana župa Čeljevo kojoj su pripala mjesta: Tasovčići, Gnjilišta, Čeljevo, Klepci i Loznica. Tako područje današnje župe Dračevo obuhvaća mjesta: Višići, Dračevo, Doljani i Sjekose.[3]
Župnici župe uredi
- fra Orazio iz Torina, 1874. - 1884.
- don Nikola Lazarević, 1885. - 1897.
- don Klemo Sumić, 1897. - 1921.
- don Ivan Raguž, 1921. - 1928.
- don Ilija Tomas, 1928. - 1942.
- don Aleksandar Boras, 1951. - 1953. (upravitelj)
- don Jakov Bagarić, 1953. - 1981.
- don Srećko Čulina, 1981. - 1988.
- don Jozo Ančić, 1988. - 1991.
- don Đuro Bender, 1991. - 2002.
- don Ivan Kordić, 2002. - 2008.
- don Ivica Boras, 2008. - 2011.
- don Ante Đerek, 2011. - 2012.
- don Vinko Raguž, 2012. - 2022.
- don Krešo Puljić[4], 2022. -
Znamenitosti uredi
- Rt-kula, srednjovjekovna utvrda na lijevoj obali Krupe, nacionalni spomenik BiH. Točan datum nastanka je nepoznat, ali se pretpostavlja da je iz 17. stoljeća. Prvi pisani spomen nalazi se u putopisu Evlije Čelebije koji spominje Kor kulu koju je sagradio izvjesni Kodža Mustafa-paša, vezir Mehmeda II. Vjerojatno je izgrađena kao dio obrambenog sustava Osmanskog Carstva na granici s Mletačkom Republikom, a u svrhu sprječavanja krijumčarenja rasprostranjenog u dolini Neretve. Kružnog je oblika, unutarnjeg promjera 3,60 metara, visine s unutarnje strane 7-8 metara, a s vanjske doseže 10 metara. Građena je od kamenih blokova povezanih žbukom, zidova debljine oko 1,20 metara.[5]
- Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, župna crkva
Izvori uredi
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 15. lipnja 2019.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ dr. Marinko Marić: Župa Gabela (Doljani-Čeljevo-Klepci-Dračevo) (Crkva na kamenu, pastoralno-informativni list hercegovačkih biskupija, broj 4 (473) − Mostar, travanj 2020. (str. 34.-36.))
- ↑ Imenovanja, razrješenja i premještaji dijecezanskih svećenika [Imenovanja, razrješenja i premještaji dijecezanskih svećenika]. biskupija-mostar.ba (engleski). Pristupljeno 3. srpnja 2022.
- ↑ Rt kula (Kulina na rijeci Krupi) u Dračevu, historijska građevina Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. travnja 2017. (Wayback Machine) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 17. travnja 2017.)
