Dugouhi jež

vrsta ježa

Dugouhi jež (lat. Hemiechinus auritus) je vrsta ježa porijeklom iz srednjoazijskih zemalja i nekih zemljama Bliskog istoka. Živi u jazbinama, bilo da ih radi ili pronađe. Ističe se svojim dugim ušima. Smatra se jednim od najmanjih bliskoistočnih ježeva.[1] Ovaj jež jede kukce,[2] ali se također može hraniti malim kralježnjacima i biljkama. U zatočeništvu mogu živjeti oko 7 godina.[3]

Dugouhi jež
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Mammalia
Red:Erinaceomorpha
Porodica:Erinaceidae
Rod:Hemiechinus
Vrsta:H. auritus
Dvojno ime
Hemiechinus auritus
(S. G. Gmelin, 1770.)
Rasprostranjenost

Rasprostranjenost dugouhoga ježa
Baze podataka

Budući da je prirodno sklon parazitima i može prenositi opasne bolesti poput kuge, vrlo je preporučeno da ga se kupuje preko ovlaštenih trgovaca, ako ga se želi držati kao kućnog ljubimca.

Duljina tijela je između 120 i 270 mm, a repa između 10–50 mm. Lubanja je oko 38–48 mm. Teži između 250 i 400 g. Ima vrlo razvijena osjetila sluha i mirisa, koja koriste za lov i otkrivanje predatora. U opasnosti se štiti bodljama. Vrh i peta stopala prekriveni su dlakom, ali stopala su gola.[4]

Dugouhi jež je manji od europskog bjeloprsog ježa i puno je brži. Manje je vjerojatno, da će sklupčati u loptu u opasnosti, nego će radije pokušati pobjeći ili skočiti na predatora sa svojim relativno kratkim iglicama.

Izvori uredi

  1. Qumsiyeh, M. B.. (1996) Mammals of the Holy Land. Texas Tech University Press, Lubbock Texas.str. 64–66 ISBN 089672364X.
  2. Poddar-Sarkar, M., Raha, P., Bhar, R., Chakraborty, A., & Brahmachary, R. (2011). "Ultrastructure and lipid chemistry of specialized epidermal structure of Indian porcupines and hedgehog". Acta Zoologica 92 (2): 134. doi:10.1111/j.1463-6395.2010.00452.x.
  3. de Magalhaes, J. P., Costa, J (2009). "A database of vertebrate longevity records and their relation to other life-history traits". Journal of evolutionary biology 22 (8): 1770–4. doi:10.1111/j.1420-9101.2009.01783.x. PMID 19522730.
  4. http://journals.tubitak.gov.tr/zoology/issues/zoo-98-22-2/zoo-22-2-5-97065.pdfArhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2016. (Wayback Machine) Prezeto 10. prosinca 2012.