Eksplozijsko zavarivanje

Eksplozijsko zavarivanje je spajanje metala pritiskom u hladnom stanju, koji koristi udarni val eksplozije, brzine (do 6 500 m/s) veće od brzine zvuka i izuzetno velike energije (tlak i do 100 000 bara), tako da se materijal rastali i dijelovi zavare u spoj. Naglim širenjem eksplozijskog vala izbacuje se površinski sloj oksida i nečistoća s priležećih ploha. Sam postupak zavarivanja je kratkotrajan, ali je potrebna nešto duža priprema. Pogodan je za zavarivanje u teško pristupačnim prostorima i neprikladnim uvjetima, primjerice pod površinom vode. Najčešće se koristi za spajanje čelika, aluminija, bakra, titanija, cinka, raznorodnih metala i drugo. Koristi se za zavarivanje cijevi, cijevi s prirubnicama, za platiniranje (oblaganje) čelika i drugih metala i drugo. Postupak je primjenjiv za zavarivanje vrlo malih dijelova, kao i za proizvodnju dvoslojnih limova mase do 10 tona. Specijalizirane firme proizvode limove mase preko 35 tona i površine veće od 35 m2. Česta primjena je kod proizvodnje takozvanih bimetalnih gredica za brodske konstrukcije te limova za izradu procesne opreme (izmjenjivača topline, reaktora, kolona).[1][2]

Polirani dio nakon eksplozijskog zavarivanja pokazuje tipičnu valovitu strukturu.
Način rada eksplozijskog zavarivanja kod proizvodnje dvoslojnih limova: 1. obloga za osnovni metal, 2. područje rekristalizacije (treba biti što uže). 3. osnovni metal, 4. eksplozija, 5. eksplozivni prašak. 6. mlaz plazme.

Izvori uredi

  1. "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.
  2. "Zavarivanje I", izv. prof. dr. sc. Duško Pavletić, dipl. ing., Tehnički fakultet Rijeka, 2011.