Wikipedija

Ekvivalentna doza

Ekvivalentna doza (oznaka H) je dozimetrijska veličina koja opisuje biološki učinak određenog ionizirajućega zračenja u određenom tkivu. Određena je kao umnožak apsorbirane doze i modifikacijskih faktora. Mjerna je jedinica ekvivalentne doze sivert (Sv). Snaga ekvivalentne doze je količnik ekvivalentne doze i duljine trajanja ozračivanja, a jedinica joj je sivert u sekundi (Sv/s).[1]

Znak za opasnost od radioaktivnosti.
Primjer modernog osobnog dozimetra (Radex RD1503).
Penkala dozimetar za direktno očitavanje.

Ekvivalentna doza ili dozni ekvivalent ionizirajućeg zračenja je uvedena jer apsorbirana doza, u različitim uvjetima, ne izražava dovoljno precizno težinu štetnih učinaka ionizirajućeg zračenja na organizam. Ekvivalentna doza ili dozni ekvivalent (H, eng. RBE – Relative Biological Effectiveness) je jednaka umnošku apsorbirane doze (D), faktora kvaliteta (Q), i proizvoda ostalih čimbenika (N). Jedinica za ekvivalentnu dozu je Sv (sivert, Sv = J/kg).[2] Dakle:

gdje je: H - ekvivalentna doza ili dozni ekvivalent u Sv (sivert; Sv = J/kg), D - apsorbirana doza Gy (grej; Gy = J/kg), Q - faktor kvalitete je faktor kojim trebamo pomnožiti apsorbiranu dozu (D) kako bi saznali kolika je šteta nanesena ozračenim jedinkama bilo kojom vrstom ionizirajućeg zračenja. Q ovisi o linearnom prijenosu energije (LPE) pojedinih vrsta zraka, N - proizvod svih ostalih modifikacijskih čimbenika, za sada se uzima N = 1.

Povijesti radi, potrebno je spomenuti staru jedinicu za dozni ekvivalent. To je bio rem (engl. Rentgen Equivalent for Men). 1Sv = 100 rem ili rem je sto puta manja jedinica od Sv:

odnosno: rendgen equivalent for men = radiation absorbed dose X Relative Biological Effectiveness.

Okvirno, male doze zračenja su do 0,2 Gy gama zračenja. Kada se radi o učincima malih doza ionizacijskog zračenja, nije dovoljno poznavati samo D, nego treba znati o kojoj vrsti ionizacijskog zračenja se radi. Naime, učinci neće biti isti ako je D ista, a različito je ionizacijsko zračenje, jer je različit linearni prijenos energije, pa je različit Q.[3]

Faktor kvalitete Q uredi

Ako neka čestica preda 3,5 MeV pri 1 mikrometar prijeđenog puta, onda će njen faktor kvaliteta biti 1. Ako više energije predaje Q će biti veći i obrnuto:

Q = 1 (LPE = 5,6 x 10-7 J/m)

Pojednostavljeni izraz za ekvivalentnu dozu uredi

Danas je izraz za ekvivalentnu dozu pojednostavljen:

 

Težinski faktor (ponekad se naziva i faktor kvalitete) se određuje ovisno o vrsti radioaktivnog zračenja i energetskom području zračenja:

 

gdje je:

HT - ekvivalentna doza apsorbirana nekim tkivom T
DT,R - apsorbirana doza u tkivu T zbog vrste radijacije R
WR - težinski faktor koji se određuje na osnovu sljedeće tablice
Vrsta radijacije i razina energije WR
elektroni, mioni, fotoni (sve razine energija) 1
protoni i električni nabijeni pioni 2
alfa-čestice, fisioni fragmenti, teški ioni 20
neutroni
(kao funkcija linijskog prijenosa energije L u keV/μm) 		L < 10 1
10 ≤ L ≤ 100 0,32·L − 2.2
L > 100 300 / korijen(L)

Tako bi na primjer apsorbirana doza od 1 Gy zbog alfa-čestica bila jednaka kao ekvivalentna doza od 20 Sv. Najveća vrijednost se dobije 30 Sv, zbog djelovanja neutrona s L = 100 keV/μm.

Primjeri ekvivalentnih doza uredi

Jednodnevne ekvivalentne doze uredi

Simptomi ekvivalentnih doza primljenih u jednom danu:[4]

  • 0 do 0,25 Sv: nema simptoma;
  • 0,25 do 1 Sv: neki ljudi osjete mučninu i gubitak apetita; nastaju ostećenja koštane srži, limfnih čvorova i slezene;
  • 1 do 3 Sv: srednja do teška mučnina, gubitak apetita, zaraze (infekcije); teža ostećenja koštane srži, limfnih čvorova i slezene; oporavak nije siguran
  • 3 do 6 Sv: teška mučnina, gubitak apetita, unutarnja krvarenja, zaraze (infekcije), proljevi, ljuštenje kože, sterilnost i smrt ako se ne liječi;
  • 6 do 10 Sv: svi gornji simptomi i dodatno ostećenje središnjeg živčanog sustava; najvjerojatnija smrt;
  • iznad 10 Sv: oduzetost (paraliza) i smrt

Primjeri jednostrukih ekvivalentnih doza uredi

  • zubna radiografija: 0,005 mSv[5]
  • prosječna ekvivaletna doza unutar 16 km udaljenosti od nesreće na otoku Tri milje: 0,08 mSv za vrijeme nesreće[6]
  • mamografija – jednostruko izlaganje (srednja ekvivalentna doza): 2 mSv[7]
  • mamografija – cjelokupno izlaganje (s promjenjivom ekvivalentnom dozom): 2 mSv
  • računalna tomografija mozga ili CT mozga: 0,8 do 5 mSv[8]
  • računalna tomografija prsnog koša ili CT prsnog koša: 6 do 18 mSv
  • rendgensko proučavanje probavnih organa: 14 mSv
  • preporuka Međunarodnog povjereništva za radiološku zaštitu (engl. International Commission on Radiological Protection) kao granica za dobrovoljno sudjelovanje u nuklearnim nesrećama: 500 mSv[9]
  • preporuka Međunarodnog povjereništva za radiološku zaštitu (engl. International Commission on Radiological Protection) kao granica prilikom spašavanja preživjelih i teško nastradalih: 1000 mSv = 1 Sv

Jednosatna ekvivalentna doza uredi

Primjeri ekvivalentnih doza primljenih u jednom satu:

Godišnja ekvivalentna doza uredi

Primjeri ekvivalentnih doza primljenih u jednoj godini:

  • najveća dozvoljena ekvivalentna doza za javnost stvorena bilo kakvom ljudskom aktivnošću: 1 mSv/godinu[14]
  • ekvivalentna doza za stanovanje u blizini nuklearnih elektrana: 0,0001–0,01 mSv/godinu[15][16]
  • ekvivalentna doza za stanovanje u blizini termoelektrana na ugljen: 0,0003 mSv/godinu
  • ekvivalentna doza kod spavanja (8 sati) u blizini druge osobe: 0,02 mSv/godinu
  • ekvivalentna doza zbog kozmičkog zračenja (iz atmosfere) na razini mora: 0,24 mSv/godinu
  • ekvivalentna doza zbog kozmičkog zračenja (s površine Zemlje): 0,28 mSv/godinu
  • ekvivalentna doza zbog prirodne radioaktivnosti (kalij-40, ugljik-14) ljudskog tijela: 0,40 mSv/godinu
  • ekvivalentna doza u blizini zgrade Kongresa SAD-a (granit): 0,85 mSv/godinu[17]
  • prosječna pojedinačna ekvivalentna doza zbog pozadinskog zračenja: 2 mSv/godinu (1,5 mSv/godinu u Australiji, 3 mSv/godinu u SAD i Zagreb 1,14 mSv/godina)
  • ekvivalentna doza zbog atmosferskog utjecaja (uglavnom radon): 2 mSv/godinu[18]
  • ukupna ekvivalentna doza u SAD: 6,2 mSv/godinu[19]
  • let zrakoplovom na liniji New York-Tokio (za posadu): 9 mSv/godinu
  • trenutna prosječna ekvivalentna doza za radnike u nuklearnim elektranama: 20 mSv/godinu
  • prosječna ekvivalentna doza zbog pozadinskog zračenja u nekim dijelovima Irana, Indije i Europe: 50 mSv/godinu
  • ekvivalentna doza zbog pušenja 30 cigareta na dan: 60 do 160 mSv/godinu[20]
  • prosječna ekvivalentna doza u gradu Ramsaru (Iran): 260 mSv/godinu.

Neki primjeri ekvivalentne doze uredi

  • mjerilo za iseljenje iz opasnog područja nakon Černobilske nesreće: 350 mSv/ljudskom život;
  • trenutna prosječna ekvivalentna doza za radnike u nuklearnim elektranama je 20 mSv/godinu, u prosjeku za 5 godina, ali najveća dopuštena ekvivalentna doza je 50 mSv u jednoj godini;[21]
  • granična ekvivalentna doza u blizini rudnika uranija i nuklearnih elektrana je obično 1 mSv/godinu;
  • granična ekvivalentna doza za radnike za vrijeme nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima I: 250 mSv[22]

Izvori uredi

  1. ↑ ekvivalentna doza, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. ↑ [2]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. srpnja 2010. (Wayback Machine) "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.
  3. ↑ [3]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. studenoga 2012. (Wayback Machine) "Jedinica radioaktivnosti", www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.
  4. ↑ [4] "Nuclear Energy: the Good, the Bad, and the Debatable", publisher=National Institutes of Health
  5. ↑ "Computed Tomography — an Increasing Source of Radiation Exposure", 2007., Brenner David J., Hall Eric J., journal=New England Journal of Medicine
  6. ↑ [5]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. ožujka 2011. (Wayback Machine) 2011., "What Happened and What Didn't in the TMI-2 Accident", publisher=American Nuclear Society
  7. ↑ [6]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2011. (Wayback Machine) "Radiation Benefit of Digital Mammogram Not Clear", publisher=Breastcancer.org
  8. ↑ Van Unnik J.G., Broerse J.J., Geleijns J., Jansen J.T., Zoetelief J., Zweers D.: "Survey of CT techniques and absorbed dose in various Dutch hospitals", journal=The British journal of radiology, 1997.
  9. ↑ International Commission on Radiological Protection: "1990 Recommendations of the International Commission on Radiological Protection - ICRP Publication 60", 1991.
  10. ↑ [7]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. travnja 2011. (Wayback Machine) "State of the reactor, Fukushima No. 1 nuclear power plant, Mar 15, 2011 (Tuesday) - 03 July 2011 (Sun)]", atmc.jp/plant[neaktivna poveznica].
  11. ↑ [8]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. kolovoza 2011. (Wayback Machine) www.stuk.fi
  12. ↑ [9] www.abc.net.au
  13. ↑ [10][neaktivna poveznica] www.heraldsun.com.au
  14. ↑ [11]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. kolovoza 2011. (Wayback Machine) "Radiation and Safety", publisher=International Atomic Energy Agency, 2011.
  15. ↑ [12] "Radiation Risks and Realities", publisher=EPA
  16. ↑ [13] "Everyday exposures to radiation", publisher=PBS
  17. ↑ [14]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. veljače 2012. (Wayback Machine) "Radiation at FUSRAP Sites"
  18. ↑ [15] "Radiation fears after Japan blast", publisher=BBC, 2011.
  19. ↑ [16] "Radiation Exposure: The Facts vs. Fiction", publisher= University of Iowa Hospitals & Clinics
  20. ↑ [17]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. lipnja 2013. (Wayback Machine) www.ors.od.nih.gov
  21. ↑ [18]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2011. (Wayback Machine) "Nuclear Radiation and Health Effects, 2010., World nuclear Association.
  22. ↑ [19] "Last Defense at Troubled Reactors: 50 Japanese Workers", publisher=The New York Times, Keith Bradsher, Hiroko Tabuchi, 2011.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ekvivalentna_doza&oldid=6510412"