Estonske eurokovanice


Eurokovanice
Države europodručja i nečlanice EU
s monetarnim sporazumima¹
Države koje koriste euro, iako nisu članice europodručja ili Europske unije

Crna Gora

Kosovo

Komemorativne kovanice od 2 €

www.ecb.europa.eu
(vanjska poveznica)

Estonske eurokovanice imaju isti dizajn za svih osam kovanica od 1 centa do 2 eura. Ovo je dizajn Lembita Lõhmusa i sadrži siluetu karte Estonije zajedno s riječju »Eesti« (hrv. Estonija) i dvanaest zvijezda, simbola Europske unije, koje okružuju kartu. Ovo je bio pobjednički dizajn u javnom glasovanju od deset prijedloga objavljenom u prosincu 2004.

Estonske eurokovanice ušle su u optjecaj 1. siječnja 2011. Estonija je jedna od deset država koje su se pridružile Europskoj uniji 2004. i prva bivša sovjetska republika koja se pridružila eurozoni.

Povijest uredi

Od deset novih članica EU-a, Estonija je prva predstavila svoj dizajn. Prvotno je planirala usvojiti euro 1. siječnja 2007.; međutim službeno je promijenila ciljni datum na 1. siječnja 2008., a kasnije na 1. siječnja 2011.

Dana, 12. svibnja 2010. Europska komisija objavila je da je Estonija ispunila sve kriterije za pristupanje eurozoni. Dana, 8. lipnja 2010. ministri financija EU-a složili su se da Estonija može ući u eurozonu 1. siječnja 2011.[1] Dana 13. srpnja 2010. Estonija je od ECOFIN-a dobila konačno odobrenje za uvođenje eura od 1. siječnja 2011. Na isti dan, najavljen je devizni tečaj po kojem će se estonska kruna mijenjati za euro (1 € = 15,6466 kruni). Dana, 20. srpnja 2010. započela je masovna proizvodnja estonskih eurokovanica u kovnici Finske. Kovanice iz 2012. proizvela je Kraljevska nizozemska kovnica, nakon što je pobijedila na natječaju za proizvodnju.

Estonski dizajn eurokovanica uredi

Dizajnersko natjecanje prvi put je održano 2004. za dizajn estonskih eurokovanica. Na natječaj su pristigla 134 dizajna, a odabrano je 10 najboljih dizajna, o kojima su zatim telefonski glasovali građani Estonije. Pobjednički dizajn sadrži okvirnu kartu Estonije i njenih otoka: Saaremaa, Hiiumaa, Muhu, Vormsi, Kihnu, Pakri, Naissaar i Ruhnu te jezero Võrtsjärv.[2]

Galerija uredi

Izvori uredi