Filfla
Filfla ili Filfola je mali, uglavnom neplodan, nenaseljen otočić 4.5 km južno od Malte. Filflu (ili Filfluu), mali stjenoviti otočić 100 metara jugozapadno od Filfle,[1] najjužnija je točka malteškog otočja. Vjeruje se da naziv dolazi od felfel, arapski za zrno papra (filfel).[2]
| Filfla | |
|---|---|
| Otok | |
 Filfla i Filfoletta | |
| Položaj | |
| Koordinate | 35°47′15″N 14°24′37″E / 35.78750°N 14.41028°E |
| Smještaj | Sredozemno more |
| Država | Malta |
| Otočje | Malteški otoci |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 0,037 km2 |
| Duljina obale | 988 km |
  Filfla Filfla na zemljovidu Malte  | |
Okoliš uredi
Filfla ima površinu od samo 0,037282 km2, a duljina obale iznosi 988 metara. To je trošna vapnenačka visoravan s ravnim vrhom okružena sa 60-metarskih liticama. Na otočiću se gnijezde tri vrste morskih ptica: burnica (Hydrobates pelagicus, s procijenjenih 5000 – 8000 parova), krupnokljuni kaukal (Calonectris borealis, oko 200 parova) i galeb klaukavac (Larus michahellis, c. 130 parova). BirdLife International je prepoznao otok kao važno područje za ptice (IBA), uglavnom zbog kolonije burnica.[3] Vrsta zidnog guštera (Podarcis filfolensis ssp. filfolensis ) i vrsta puža (Lampedusa imitatrix gattoi) endemični su za Filflu. Veliki divlji poriluk, koji naraste do 2 metra, također se javlja. Pristup Filfli moguć je samo u obrazovne ili znanstvene svrhe, a posjetitelji moraju prethodno dobiti dopuštenje Uprave za okoliš i resurse.[4]
Povijest uredi
Otok Filfla je vjerojatno bio svet za neolitske stanovnike Malte, koji su sagradili hramove Ħaġar Qim i Mnajdra na malteškoj obali nasuprot otočića.[4]
Jedina poznata stalna građevina na otoku bila je kapelica sagrađena unutar špilje 1343.[5][6] koja je uništena u potresu 1856. koji je također potopio dio otoka. Zemljovid Malte koja datira iz 1798. prikazuje utvrdu, svjetionik i samostan s kapelom na Filfli.[7]
Sve do 1971. godine Britanska kraljevska mornarica i Kraljevsko zrakoplovstvo koristili su otok za vježbu gađanja, a istrošene čahure iz tih bombardiranja i danas se mogu pronaći na Filfli.[4] Postao je rezervat za ptice 1980. Zakon o prirodnom rezervatu Filfla, donesen 1988., predviđa daljnja ograničenja pristupa i korištenja, uključujući zabranu ribolova unutar jedne nautičke milje (1,9 km) oko otoka zbog mogućnosti nailaska na neeksplodirana ubojna sredstva.[2]
Odlukom malteške vlade iz 1990. ponovno je dopušten ribolov unutar zone od jedne milje.[8]
U teritorijalnom sporu oko epikontinentalnog pojasa između Libije i Malte, Međunarodni sud pravde je 1985. presudio na način da se otočić isključio iz izračuna.[9][10]
Legende uredi
Priča o stvaranju Filfle povezana je s legendama koje okružuju formiranje vrtače Il-Maqluba. Malteška legenda pripovijeda da je područje koje sada čini Il-Maqluba bilo naseljeno ljudima koji su živjeli tako raskalašenim životom da ih je susjed upozorio na njihov grešni način života, a da oni to nisu primijetili. Bog je stoga želio kazniti grešnike tako što je zaselak zahvatio, spasivši samo mudrog susjeda. Tada se kaže da su anđeli bacili komadić zaseoka u more, stvarajući otok Filflu.[11][12]
Izvori uredi
- ↑ "Topography and Flora of the Satellite islets surrounding the Maltese Archipelago" - Arnold Sciberras, Jeffrey Sciberras, 2010
- ↑ a b Morana, Martin. 2011. Bejn Kliem u Storja (malteški). Books Distributors Limited. Malta. ISBN 978-99957-0137-6. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. listopada 2016.
- ↑ Filfla Islet. Important Bird Areas factsheet. BirdLife International. 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. lipnja 2007. Pristupljeno 7. kolovoza 2013.
- ↑ a b c An island cemetery for bombs on which no one can set foot. TVM. 6. siječnja 2016. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. siječnja 2016.
- ↑ Attard, Anton F. 2012. Il-Castrum Terre Gaudisii u l-Origini tal-Matrici tal-Assunta f'Ghawdex. Festa Santa Marija. Leone Philharmonic Society (9): 70–77
- ↑ Cini, George. 4. siječnja 2005. Filfla too had a chapel dedicated to Our Lady. Times of Malta. Pristupljeno 25. veljače 2020.
- ↑ Dalli, Kim. 28. travnja 2015. 'Napoleon' map gives a tantalising clue to the past. Times of Malta. Pristupljeno 29. travnja 2015.
- ↑ Archived copy (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 18. travnja 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Hance D. Smith. 1991. The Development of Integrated Sea Use Management. Taylor & Francis. str. 82. ISBN 978-0-415-03816-4
- ↑ CASE CONCERNING THE CONTINENTAL SHELF (LIBYAN ARAB JAMAHIRIYA/MALTA) Judgment of 3 June 1985 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. veljače 2019. Pristupljeno 22. veljače 2019.
- ↑ Il-Maqluba, Qrendi, Malta, Legends, myths & folklore. Geulogy. Pristupljeno 9. lipnja 2015.
- ↑ Vanhove, Martine. 1993. Harrassowitz Verlag, Otto (ur.). La langue maltaise: études syntaxiques d'un dialecte arabe "périphérique". Geulogy (francuski). str. 477–533. ISBN 9783447033428. Pristupljeno 9. lipnja 2015.
Vanjske poveznice uredi
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Filfla |