Gomel (bjeloruski: Гомель) je grad u jugoistočnoj Bjelorusiji blizu granice s Rusijom i Ukrajinom, upravno je središte Gomelske oblasti. 2013. godine grad je imao 515.325[3] stanovnika i bio je drugi grad po veličini u Bjelorusiji.

Gomel
Гомель
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 52°26′N 30°59′E / 52.433°N 30.983°E / 52.433; 30.983
Država: Bjelorusija
Oblast: Gomelska
Vlast
 - Gradonačelnik Peter Kirichenko[1]
Površina
 - Ukupna 135 km2[2]
Stanovništvo (2018.)
 - Grad 535.693[2]
 - Gustoća 3.968
Vremenska zona FET (UTC+3)
Službena stranica www.gorod.gomel.by
Zemljovid
Položaj Gomela na karti Bjelorusije
Položaj Gomela na karti Bjelorusije

Položaj Gomela na karti Bjelorusije

Povijest uredi

Grad Gomelj nastaje krajem 10. stoljeća na zemlji istočnoslavenskog saveza plemena Radimiča. Ime je dobio prema potoku Gomeljuka na kojem je i nastao. U 13. i 14. stoljeću u gradu je razvijeno obrtništvo, a trgovinskim vezama vezan je s gradovima Rus'a.

Godine 1335. Gomelj je ušao u sastav Velike Litavske kneževine, u sljedećim desetljećima i stoljećima grad prelazi iz ruke Litvanaca u ruke Rusa i obrnuto. Od 1565. Gomelj je bio centar Minskog vojvodstva. 1569. grad je ušao u sastav Poljsko-litavske unije, i postao mjesto sukoba između ukrajinskih kozaka, ruske vojske i poljske vojske, i u narednim desetljećima povijest grada obilježile su brojne borbe za prevlast nad gradom.

Sredinom 17. stoljeća utjecaj grada opada. Broj stanovnika je značajno smanjen, razrušen je čestim napadima a mnogi zanati su iščezli. Nametnuti su mu veliki nameti pa su stanovnici plaćali visoki godišnji danak Poljskoj sve do 1770. godine.

Godine 1772. grad je postao dio Ruskog Carstva. U vrijem građanskog rata, Gomelj je okupirala vojska Njemačkog Carstva, zatim je ukrajinska vojska pod vođstvom Simona Petljurija ušla u grad, a u siječnju 1919. Gomelj je preuzela Crvena armija.

U vrijeme Drugoga svjetskoga rata grad je početkom srpnja 1941. okupirala Njemačka vojska, 1943. godine grad je oslobođen. Černobiljska katastrofa 1986. godine pogodila je grad, radioaktivnost raznošena vjetrom došla je i do Gomelja.

Stanovništvo uredi

Godine 2018. u gradu je živjelo 535.693 stanovnika.[2] Godine 2009. u gradu radno sposobnih stanovnika je bilo 316.555 (popis).[4] Godine 2006. zaposlenih je 191.019, od toga broja 69.441 u industriji. Po nacionalnosti gradsko stanovništvo čine Bjelorusi 76,7%, Rusi 16,9% i Ukrajinci 5,1%.[5] Od ukupnog broja stanovnika 54,6% čine žene a 45,4% muškarci (popis).[6]

Gomel je bio poznat po velikoj židovskoj zajednici, prema popisu stanovništva iz 1897. grad je imao 37.800, od toga 8.400 25% stanovništva.

Gradovi prijatelji uredi

Izvor uredi

  1. The leadership of the Executive Committee (engleski). Gomel city executive committee. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. prosinca 2020. Pristupljeno 27. prosinca 2020.
  2. a b c Modernity (engleski). Gomel city executive committee. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. prosinca 2020. Pristupljeno 27. prosinca 2020.
  3. Belstat.gov.by (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 3. travnja 2014. Pristupljeno 4. travnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Census 2009, str. 289.
  5. Stanovništvo Gomela prema etničkoj pripadnosti. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. lipnja 2008. Pristupljeno 12. kolovoza 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. Census 2009, str. 145.
  7. Twinning. Aberdeen Aberdeen stranica grada Council. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. studenoga 2008. Pristupljeno 2. ožujka 2008.
  8. Web stranica grada Radoma

Literatura uredi

Vanjske poveznice uredi

Ostali projekti uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gomel