Hrvatske županije

administrativne regije unutar Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske

Zakonodavna vlast

Izvršna vlast

Sudbena vlast

Ustavni sud Republike Hrvatske

Hrvatska narodna banka

Lokalna i područna (regionalna) samouprava

Političke stranke

Izbori

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj čije područje "predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa".[1] Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Cijelo područje Republike Hrvatske podijeljeno je na dvadeset županija i Grad Zagreb[2] koji kao glavni grad Hrvatske ima položaj grada, a položajem grada čini poseban status grada i županije.[3]

Djelokrug uredi

Županije obavljaju poslove od područnog (regionalog) značaja, a koji nisu Ustavom i zakonima dodijeljenim državnim tijelima. Djelokrug županija može biti izvorni (samoupravni) te povjereni (poslove državne uprave).

Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove koji se odnose na:[1]

  • obrazovanje,
  • zdravstvo,
  • prostorno i urbanističko planiranje,
  • gospodarski razvoj,
  • promet i prometnu infrastrukturu,
  • održavanje javnih cesta,
  • planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova,
  • izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada,
  • te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (odnosno općine ili grada) u skladu s njezinim statutom i statutom županije, mogu se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga općine ili grada prenijeti na županiju.

Povjereni poslovi su poslovi državne uprave koji se obavljaju županije, a određuju se zakonom. Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela županije podmiruju se iz državnog proračuna.

Naziv i obilježja uredi

Naziv hrvatskih županija određen je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a osnova je nazivu naselja u kojem je sjedište županijske skupštine. Naziv županije može se odrediti i prema povijesnom ili zemljopisnom obilježju.

Obilježja županije su grb i zastava. Grb i zastava uređuju se statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje Središnjeg državnog ureda za upravu.

Vidi još: Zastave i grbovi hrvatskih županija

Popis županija uredi

Županije na području Republike Hrvatske su:

Područja županija uredi

Županije su osnovane Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (županije se mogu osnivati, ukidati i mijenjati jedino zakonom, nikako ne podzakonskim ili drugim aktom). Važno je za napomenut da su županije pravne osobe. Područje županija određeno je popisom općina i gradova koji čine područje županije, odnosno županije se sastoje od više općina i gradova.

Nepune dvije godine, od 29. rujna 1995. do 15. veljače 1997. grad Zagreb je bio uklopljen u Zagrebačku županiju, koja je promijenila svoj naziv iz dotadašnjeg naziva – Županija Zagrebačka. Gradonačelnik grada Zagreba bio je po položaju župan Zagrebačke županije, a podžupan je bio dotadašnji župan Županije Zagrebačke. Grad Zagreb je doduše imao poseban samoupravni položaj, ali ipak unutar Zagrebačke županije. Sjedište Zagrebačke županije od tada je u Zagrebu, kao i skupština, ali je županijski sud u Velikoj Gorici, a ostale službe rasprostranjene su po svakoj općini i gradu današnje Zagrebačke županije.

Zagrebačka županija je prva županija koja je službeno promijenila svoj naziv.

Tijela županije uredi

Županijska skupština uredi

Županijska skupština je predstavničko tijelo građana i tijelo područne (regionalne) samouprave koje donose akte u okviru djelokruga županije te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom županije.

Broj članova županijske skupštine mora biti neparan, određuje se županijskim statutom, a mora biti između 31 i 51. Skupština Grada Zagreba ima 51 člana. Mandat člana županijske skupštine traje 4 godine. Županijska skupština ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova županijske skupštine.

Županijska skupština kao predstavničko tijelo:

  • donosi statut
  • donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga županije
  • bira i razrješuje župana i njegove zamjenike te članove poglavarstva,
  • osniva i bira članove radnih tijela vijeća, odnosno skupštine te imenuje i razrješuje druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom
  • uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela županije
  • osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za županiju
  • obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug skupštine

Župan uredi

Župan je izvršno tijelo županije.

Upravni odjeli i službe uredi

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga županije kao i poslova državne uprave prenijetih na županiju ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje župan.

Pravni akti uredi

Županijska skupština donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Statut, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova skupštine.

Poglavarstvo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina njegovih članova.

Statut uredi

Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug županije, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.

Poslovnik uredi

Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom predstavničkog tijela, u skladu s ovim Zakonom i statutom.

Poslovnik se donosi većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

Opći i pojedinačni akti uredi

Županijska skupština donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom. Prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu županije.

Upravna tijela županije u izvršavanju općih akata skupštine donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu.

Financiranje uredi

Županija ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.

Prihodi županije su:

  • županijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,
  • prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava,
  • prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu, odnosno u kojima ima udio ili dionice,
  • prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavničko tijelo,
  • novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom,
  • udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,
  • sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu,
  • drugi prihodi određeni zakonom.

Županijska skupština donosi godišnji proračun koji se dostavlja Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njegova donošenja.

Grad Zagreb uredi

Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu. Grad Zagreb ima položaj županije. Grad Zagreb u okviru svoga samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelokruga grada i djelokruga županije te druge poslove u skladu sa zakonom.

Gradska skupština Grada Zagreba je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skupština čini 51 član.

Izvršno tijelo Grada Zagreba je gradonačelnik Grada Zagreba.

Izvori uredi

Literatura uredi

  • Mirošević, Franko (ur.), Goldstein, I.; Grgin, B.; Moačanin, N.; Potrebica, F.; Pavličević, D.; Vranješ-Šoljan, B.; Kolar-Dimitrijević, M.; Klemenčić, M.; Rogić, V.; Gmajnić, L. (1996.) Hrvatske županije kroz stoljeća, Zagreb: Školska knjiga i Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. ISBN 953-0-61367-9.

Povezani članci uredi

Vanjske poveznice uredi