Improvizacija (glazba)

Improvizacija nastaje kada instrumentalist ili pjevač sklada na licu mjesta bez pripreme i bez nota. Glazbenika koji improvizira naziva se improvizator (improvizatorica).

Johann Sebastian Bach, slavni barokni skladatelj poznat po iznimnom umijeću improvizacije

Louis Armstrong

Jazz pjevačica Ella Fitzgerald

Dvije vrste improvizacije

Postoje dvije vrste improvizacije:

1. Potpuna – kao autentično djelo glazbenika nastalo u datom trenutku.

2. Djelomična – kada izvođač improvizira na osnovu postojećeg melodijskog i/ili harmonijskog obrasca.

Povijesni aspekt improvizacije

U povijesti klasične glazbe improvizacija je bila vrlo cijenjena. Mnogobrojni slavni i cijenjeni skladatelji znali su na koncertu odsvirati, odnosno taj čas stvoriti kakvu skladbu. To je publika uvijek željno očekivala i s divljenjem prihvaćala.

Improvizacija se smatra velikom umjetnošću jer je za nju potrebna iznimna muzikalnost te veliki smisao i stvaralačka nadarenost. Izvođač u improvizaciju unosi vlastite ideje koje moraju biti uvijek nove, jednostavne, logične, prirodne, nadahnute, bogate i najvažnije - originalne i, kao takve, jedinstvene.

Osim toga, glazbenik koji improvizira mora poznavati teoriju glazbe i različite glazbene stilove.