Jagelovići

Jagelovići (negdje i Jagelonci) (lit. Jogailaičiai, polj. Jagiellonowie, bjelorus. Ягайлавічы, mađ. Jagellók, češki: Jagellonci, lat. Jagello ili Jagellon) su poljsko-litavska dinastija, ogranak litavske dinastije Gediminida, koja je vladala Litvom od početka 14. stoljeća. Dinastija je u 2. polovici istog stoljeća stekla kraljevsku vlast nad Poljskom (1386. – 1572.), a poslije su proširili vlast i nad Ugarskom i Hrvatskom (1440. – 1444. i 1490. – 1526.) te Češkom (1471. – 1526.).^[1]

Povijest uredi

Dinastiju je osnovao litavski knez Jagelo (1377. – 1434.) sklopivši brak s poljskom kraljicom Jadvigom 1386. godine. Brakom je došlo do ujedinjenja Kraljevine Poljske s Litavskom kneževinom, čime je stvorena je poljsko-litavska unija koja je trajala od 1386. do 1572. godine. Jagelo je vladao Poljskom i Litvom pod imenom Vladislav II. (1386. – 1434.). Godine 1392. prepustio je bratiću Vitoldu upravu nad litavskim dijelom države, a sam je nastavio vladati u Poljskoj. Za vrijeme vladavine pokrstio je Litvu, obnovio krakovsku Akademiju 1400., te predvodeći Poljake, Litavce i Ruse, slomio je moć Njemačkog viteškog reda u bici kod Grunwalda, odnosno Tannenberga 1410. godine.^[2]

Na poljskom prijestolju naslijedio ga je sin Vladislav III. (1434. – 1444.) koji je 1440. postao i hrvatsko-ugarski kralj. Poginuo je u bitki kod Varne 1444. godine. Drugi Jagelov sin, Kazimir postao je litavski veliki knez 1440. godine, a 1447. proglešen je za poljskog kralja pod imenom Kazimir IV. Jagelov unuk, Vladislav bio je češki kralj od 1471., te hrvatsko-ugarski kralj od 1490. godine. Njega je na hrvatsko-ugarskom prijestolju naslijedio sin, Ludovik II. Jagelović, koji je poginuo u bici na Mohačkom polju 1526. u sukobu s Osmanlijama. Njegovom smrću završila se vladavina dinastije Jagelovića u Ugarskoj i Hrvatskoj, a na prijestolje su došli Habsburgovci, preko ugovora o međusobnom nasljeđivanju iz 1515. godine i ženidbe nadvojvode Ferdinanda Habsburškog s princezom Anom Jagelović.^[1]^[3]

Jagelovići su nastavili vladati u Poljskoj i Litvi sve do 1572. godine. Kralja Kazimira IV. (1447. – 1492.) nasljedio je sin Ivan Albert (1492. – 1501.), a njega njegov brat, veliki litavski knez Aleksandar (1501. – 1506.). Budući da obojica braće nisu ostavila nasljednika, na litavskom i poljskom prijestolju nasljedio ih je brat Sigismund I. (1506. – 1548.), čiji je sin Sigismund II. bio posljednji poljsko-litavski vladar iz dinastije Jagelovića (do 1572. godine).^[2]

Jagelovići kao veliki vojvode Litve uredi

Ime	Rođen	Umro	Vladao
Vladislav II.	oko 1362.	1434.	1377. – 1381. 1382. – 1434.
Vladislav III.	1424.	1444.	1434. – 1444.
Kazimir IV.	1427.	1492.	1440. – 1492.
Aleksander I.	1461.	1506.	1492. – 1506.
Žigmund I.	1467.	1548.	1506. – 1548.
Žigmund II.	1520.	1572.	1544. – 1572.

Jagelovići kao kraljevi Poljske uredi

Ime	Rođen	Umro	Vladao
Vladislav II.	oko 1362.	1434.	1386. – 1434.
Vladislav III.	1424.	1444.	1434. – 1444.
Kazimir IV.	1427.	1492.	1447. – 1492.
Ivan I. Albert	1459.	1501.	1492. – 1501.
Aleksander I.	1461.	1506.	1501. – 1506.
Žigmund I.	1467.	1548.	1507. – 1548.
Žigmund II.	1520.	1572.	1530. 1548. – 1572.
Ana	1523.	1596.	1575. – 1587.

Jagelovići kao kraljevi Češke, Ugarske i Hrvatske uredi

Ime	Rođen	Umro	Vladao
Vladislav I.	1424.	1444.	1440. – 1444. Ugarska i Hrvatska
Vladislav II.	1456.	1516.	1471. – 1516. Češka 1490. – 1516. Ugarska i Hrvatska
Ludovik II.	1506.	1526.	1516. – 1526. Češke, Ugarske i Hrvatske

Obiteljsko stablo dinastije Jagelović uredi

Luj VIII.

Albert II.
Mudri

Karlo I.

Jadviga
Anžuvinska

Vladislav II.

Albert II.

Elizabeta
Habsburška

Značenje grbova
Značenje	Značenje	Značenje
dinastija Capet	Kraljevina Sicilija	Kastilja i Leon
dinastija Capet-Anžuvinci	Austrija	Poljska
dinastija Capet-Ažuvinci-Ugarski	zemlje češke krune	Litva
dinastija Jagelovići	zemlje ugarske krune	Aragon i Kraljevina Sicilija
dinastija Habsburgovci
dinastija Trastamara