Jasna Melvinger
Jasna Melvinger (Petrovaradin, 26. svibnja 1940.) hrvatska je književnica, jezikoslovka, i sveučilišna profesorica.
| Jasna Melvinger | |
|---|---|
| Rođenje | 26. svibnja 1940. |
| Zanimanje | književnica |
| Portal o životopisima | |
Životopis uredi
Doktorirala je filološke znanosti na Zagrebačkom sveučilištu, rodom je iz Vojvodine, iz Novog Sada. Piše pjesme, eseje i romane na hrvatskom jeziku, ali i na srpskom jeziku.
U svojoj je struci radila na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu do 1971., kada je odande uklonjena, a zatim također u Novom Sadu, u kulturnoj djelatnosti. Jezikoslovlju se vraća 1976. prvo na Pedagoškoj akademiji, a zatim na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, gdje je predavala u zvanju izvanredne, a potom redovne profesorice. Od 1964. tiska znanstvene radove iz područja lingvističke stilistike i poetike, te iz područja gramatike i leksikologije. Objavila je više udžbenika za srednje škole i nastavu na fakultetu.
Književni rad uredi
Kako navodi Milovan Miković: «Pjesništvo J. Melvinger nadasve je lirski intonirano, sklona je elegičnosti i introspekciji, a stihovi su joj profinjeno-sofisticirane intertekstualne tvorevine u koje, ponirući prema petrovaradinsko-srijemskoj jezičnoj zbilji – iz nje je izrasla – interpolira prošlo i sadašnje vrijeme, uspostavljajući pokidane niti između nepotrošene poetike srijemskohrvatskoga govornoga idioma i standardnoga hrvatskoga jezika. Stoga je, primjerice, Vaga s anđelima sretan susret pjesničkog i djela jezikoznalca, što će s knjigom pjesama Ta renesansa, ne još kao posljednja šansa, vjerojatno za dugo još, biti nenadmašiv primjer suvremene hrvatske stihostilistike. U njima nam daruje svoje ispitivačke, versifikacijske i artificijelne ritmometričke tvorbe, koje sa svakim novim čitanjem nude i otkrivaju, u ničim sputanoj igri, s pomjerenim i neočekivanim račvanjem, višesmjerne i mnogoznačne pjesničke slike svijeta. U Dunavskoj klepsidri, pak, rijeka zadobiva značaj neprikosnovene odrednice zavičajne ljubavi, a život u njezinu ozračju promatran iz davnašnjih i današnjih zbivanja melankolični i blagohumorni lirski fluid. Stihovi J. Melvinger ovjekovječuje drevnost, tišinu i spokoj petrovaradinskih ulica, objelodanjujući njeno neponištivo osjećanje svijeta Zastupljena je u više antologija i izbora, a pjesme su joj prevođene na albanski, engleski, francuski, mađarski, rumunjski, rusinski, slovački, slovenski, talijanski i turski. Za svoje je radove nagrađivana konkursnom nagradom Društva književnika Vojvodine, Oktobarskom nagradom Novog Sada, Poveljom DHK Visoka žuta žita, nagradom Goranovo proljeće i drugim visokim priznanjima. Živi i radi u Petrovaradinu».
Pišući o pjesništvu Jasne Melvinger Mile Stojić, među ostalim navodi: «U svome već polustoljetnom književnom životu, Jasna Melvinger objavila je cijelo jedno brdo knjiga. Prominentna književna znanstvenica, jezikoslovka, Literaturwissenschaftlerin, teoretičarka moderne, profesorica na sveučilišnim katedrama u Novom Sadu i Osijeku, najmanje je, izgleda, pisala pjesme – tiskala je jedanaest pjesničkih knjiga u razdoblju od 1958. godine do danas. Vjerujući da je poezija čisti ekstrakt jezika, što se drži u malim kristalnim posudama, ova je autorica ostvarila djelo upečatljivoga lirizma i refleksije, djelo kakvom nema slična u modernome hrvatskom pjesništvu. Skrasivši se u vlastitim tihim oazama, u školjkama intime, koje bruje nekom davnom i samo istančanom uhu dostupnom muzikom, Jasna Melvinger veličanstveno konstituira onu bachelardovsku poetiku prostora, u kome dozrijevaju noći, dozrijeva očaj».
Jasna Melvinger je svojim djelima zastupljena u antologiji hrvatskog pjesništva Skupljena baština, Zagreb, 1993., što ju je priredio prof. dr. sc. Stijepo Mijović Kočan, nadalje u antologiji Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini, priredio ju je Milovan Miković, Osijek, 2008., te u antologiji poezije nacionalnih manjina u Srbiji Trajnik, Smederevo, 2009. prireditelj Risto Vasilevski.[1]
Prinos njezina «pisma» u prozi djelima vojvođanskih Hrvata, uz romane koje su napisale Mara Švel-Gamiršek, Mara Đorđević Malagurski i Marica Vujković.,[2] razmatra u tekstu «Mi više ne postojimo?» književnik Milovan Miković, raščlanjujući roman «Bezdan» (2006.) Željke Zelić.
Članica je Društva hrvatskih književnika i Društva književnika Vojvodine. Dobila je prvu nagradu Ilija Okrugić Srijemac za priređivanje, obradu i objelodanjivanje četiri djela Ilije Okrugića Srijemca ("Lirika", "Tri povijesne drame, Miroslava ili borba ljubavi pri opsadi otoka Kandije", "Šaljive poeme" i "Hunjkava komedija").[3]
Djela uredi
- romani
- Pet sestara - 1972.
- zbirke pjesama
- Vodeni cvet - 1958.
- Sve što diše - 1963.
- Tako umiru starice - 1967.
- Svet i svetlost - 1971.
- Visoke strane ležaja - 1979.
- Avans za danas - 1985.
- Ljubavni soneti - 1989.
- Ta renesansa, ne još kao posljednja šansa - 2002.
- Vozelnica, izabrane i nove pjesme - 2004.
- Vaga s anđelima - 2005.
- Dunavska klepsidra - 2006. (za kojeg je dobila Goranov vijenac)
- književni ogledi i rasprave
- Moderna i njena mimikrija u postmoderni - 2003.
- priredila i predgovorila
- Ilija Okrugić Srijemac, Glasinke, 2007.
- Ilija Okrugić Srijemac, Tri povijesne drame, 2007.
- Ilija Okrugić Srijemac, Šaljive poeme, 2010.
- Ilija Okrugić Srijemac, Hunjkava komedija, 2011.
Jezikoslovni rad uredi
Pisala je radove iz stilistike, leksikologije i gramatike hrvatskog jezika.
Nagrade i priznanja uredi
- 1972.: Oktobarska nagrada grada Novog Sada
- 1973.: nagrada na natječaju Društva književnika Vojvodine
- 6. lipnja 2006. u Drenovcima uručena joj je povelja Visoka žuta žita na 17. Pjesničkim susretima za trajni doprinos hrvatskoj književnosti.
- 5. veljače 2008. je dobila nagradu Goranov vijenac.
- 2009.: Red Danice hrvatske za osobite zasluge u očuvanju kulture hrvatskog naroda u Republici Srbiji[4]
- 2010.: Nagrada Ilija Okrugić Srijemac
Izvori uredi
- Klasje naših ravni Lazar Razora: Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela, br.1-2/2002.
- (srp.) Društvo književnika Vojvodine Jasna Melvinger
- ↑ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2014. (Wayback Machine) I hrvatski pjesnici iz Vojvodine u antologiji poezije nacionalnih manjina u Srbiji
- ↑ Hrvatska riječ Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. travnja 2008. (Wayback Machine) Ukazivanje na kršćanske vrednote (Željka Zelić o svom romanu)
- ↑ (srp.) Jasni Melvinger prva Nagrada "Ilija Okrugić Srijemac" Preuzeto 3. srpnja 2011.
- ↑ Narodne novine 121/2009. Odluka o odlikovanju Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u očuvanju kulture hrvatskog naroda u Republici Srbiji (pristupljeno 8. svibnja 2017.)
Vidi još uredi
- Milovan Miković, Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini, Književna revija Osijek, 3. – 4., 2008, 3. – 474.
Vanjske poveznice uredi
- Dobitnica Goranova vijenca 2008. Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. veljače 2009. (Wayback Machine)
- Hrvatska riječ Roman u književnosti vojvođanskih Hrvata, 13. veljače 2009.
- Vjesnik U Hrvatskoj mi je objavljena samo jedna knjiga, 13. ožujka 2008. (intervju, slike)