Josip Galjuf (Varaždin, 20. studenog 1722.Zagreb, 1786.), zagrebački biskup, nasljednik mu je bio Maksimilijan Vrhovac.

Monsinjor
Josip Galjuf

Rođen 20. studenog 1722.
Varaždin
Umro 1786.
Zagreb
Zaređen za svećenika 16. kolovoza 1744.
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

Životopis uredi

Josip Galjuf ubilježen je kao 65. biskup zagrebačke Crkve, kojom je upravljao od 1772. do 1786. Rođen je 20. studenog 1722. u Varaždinu, u hrvatskoj plemićkoj obitelji. U Zagrebu je pohađao gimnaziju kod isusovaca. Odlazi u Beč, gdje je stekao stupanj magistra, a zatim je u Rimskom kolegiju nastavio studij bogoslovlja.

U Rimu je stekao akademski stupanj doktora bogoslovlja i zaređen je za svećenika u Zagrebu 16. kolovoza 1744. Iste godine prisegnuo je za župu Dubrava, a krajem 1745. imenovan je zagrebačkim kanonikom. Dana 22. ožujka 1772. imenovan je zagrebačkim biskupom, a biskupsku posvetu je obavio đakovački biskup Josip Antun Ćolnić. Za Galjufova biskupovanja objelodanjene su dvije naklade priručnog obrednika o obsluživanju sakramenata. Josip Galjuf je za svoje biskupovanja bio sudionik razgraničenja Pečuške i Zagrebačke biskupije i Bosansko-đakovačke i Srijemske.

U vjerskom životu svoje biskupije doživio je Josip Galjuf osnutak i ustrojstvo pravoslavne crkvene općine u Zagrebu. Biskup Galjuf je bio zagovornik hodočašća i prošteništa. Također, brinuo se za siromašne i nemoćne, pa se tako u njegovu životopisu spominje kuća namijenjena za dom nemoćnih svećenika.

Literatura uredi

  • Pandurić, Juraj (1786). Zpomenek chinov, y sivlenya preizvissenoga, preszvetloga, y prepostuvanoga gozpodina Josefa Gallyuffa […] na pervo poztavlyen od Juraja Panduricha rechene czirkve kanonika. Vu Zagrebu: pritiskan po Jožefu Karolu Kotche.
Titule u Katoličkoj Crkvi
prethodnik
Ivan Krstitelj Paxy
zagrebački biskup
1772.–1786.
nasljednik
Maksimilijan Vrhovac