Kaʻahumanu
Elizabeta Kaʻahumanu (Maui, 17. ožujka 1768. – Manoa, 5. lipnja 1832.) bila je havajska kraljica regentica, kći Keeaumokua Pāpaiahiahija i Namahanai Kaleleokalani. Njezin je otac bio kraljevski savjetnik i prijatelj Kamehamehe I., kome je uređeno da se oženi s Kaʻahumanu kada je imao 13 godina. Iako je imao mnogo žena, Kaʻahumanu će postati njegova miljenica. Ona je bila ta koja je podržala i ohrabrila svog muža u ratu za ujedinjenje Havaja. Njezine sestre su bile kraljice Kalakua Kaheiheimalie i Namahana Piia, a braća Keeaumoku II. i Kuakini.
| Elizabeta Kaʻahumanu | |
|---|---|
| |
| Kaʻahumanu s ogrlicom | |
| kraljica Havaja | |
| Supruzi | Kamehameha I., kralj Havaja Kaumualiʻi, kralj Kauaija Kealiiahonui |
| Otac | Keeaumoku Pāpaiahiahi |
| Majka | Namahanai Kaleleokalani |
| Rođenje | 17. ožujka 1768. |
| Smrt | 5. lipnja 1832. |
| Vjera | kršćanstvo |
Životopis uredi
Kraljica regentica uredi
Nakon smrti Kamehamehe 5. svibnja 1819., Kaʻahumanu je prema kraljevoj želji podijelila vlast nad Havajima sa svojim posinkom koji je uzeo ime Kamehameha II. Skupština se složila i postavila je za premijera. Njena moć je rasla do pozicije kraljice-regenta, s kojom je vladala za vrijeme Kamehamehe II. i potonjeg Kamehamehe III., njegova brata.
Feministica uredi
Kaahumanu je bila ispred svog vremena boreći se za prava havajskih domorodačkih žena. Otklonila je tabue koji su forsirali havajske žene. Izborila se, u zajedništvu s Keōpūolani, kraljicom Kamehamehe II., da jede za istim stolom kao i mladi kralj, čime je razbila pravila starog društva.
Kaumualiʻi od Kauaia uredi
Kada joj je muž umro, Kaahumanu se uplašila da će otok Kauai, koje Kamehameha nikada nije silom osvojio, prekinuti svoj odnos s kraljevinom. 9. listopada 1821. Kaahumanu je kidnapirala guvernera otoka Kauai, Kaumualiʻija i s njim se na silu vjenčala.
Pokrštavanje uredi
Travnja 1824., Kaahumanu je službeno objavila svoje pristupanje protestantizmu i pozvala svoje podanike da se krste. Iste godine predstavila je Havajima prvi havajski poredak zasnovan na kršćanskoj etici i vrijednostima. Kaʻahumanu je krštena 5. prosinca 1825. na mjestu gde je danas crkva Kavaiahao.
Misionari su uvjerili Kaʻahumanu da rimokatolici trebaju biti protjerani s otoka. 7. srpnja 1827. Kaʻahumanu je naredila prvim katoličkim misionarima da napuste otok. 1830. Kaʻahumanu je potpisala zakon koji je zabranio katoličko učenje i zaprijetio deportacijom svakome tko bi se oglušio o zakon.
Relacije sa SAD-om uredi
Kaʻahumanu je prva pregovarala sa Sjedinjenim Američkim Državama, s predsjednikom Johnom Adamsom, 1826. Pregovori su uspostavili odgovornost havajskih domorodaca koji su dugovali američkim trgovcima. Dug je plaćen sandalovinom vrijednom 150 000 američkih dolara. Isti dokument je bio i sporazum o slobodnoj trgovini, osiguravajući Amerikancima pravo da uplove u sve luke Havaja za potrebe trgovine. Amerikancima je zagarantirano i pravo da tuže havajskim sudovima i da budu zaštićeni prema havajskim zakonima.
Kraj vladavine uredi
Kaʻahumanu se 1830. razboljela i njeno je zdravlje ujednačeno kopnilo. Umrla je 5. lipnja 1832. U njenu čast misionari su tiskali novu kopiju Novog zavjeta na havajskom jeziku. Opelo je održano u crkvi koju je proglasila Westminsterskom opatijom Havaja. Sahranjena je na posjedu palače ʻIolani, ali je kasnije premještena u Kraljevski mauzolej Havaja.
