Kapitolski muzeji

Kapitolski muzeji (tal. Musei Capitolini) je skupina umjetničkih galerija i arheoloških muzeja smještenih na Kapitolu u Rimu. Muzeji se nalaze u tri palače (palazzo) koje okružuje centralni trapezoidni trg (Piazza del Campidoglio) prema planu koga je napravio Michelangelo Buonarroti godine 1536., i po kojemu se Kapitol gradio preko 400 godina. Vlasnik muzeja je rimska općina koja njime i upravlja. Palača ne služi samo kao muzej već se ovdje održavaju politički sastanci (između ostalih ovdje su potpisani Rimski ugovori 1957. i ugovor Europske zajednice za atomsku energiju.

Kapitolski muzeji
Palazzo dei Conservatori, jedna od tri glavne zgrade Kapitolskih muzeja
Osnovan	1734.
Smještaj	Piazza del Campidoglio 1, 00186, Rim, Italija
Vrsta	Muzej arheologije i umjetnosti, spomenik kulture
Broj posjetitelja	455.464 (2015.)
Ravnatelj	Claudio Parisi Presicce
Službena stranica	museicapitolini.org

Zgrade muzeja

Michelangelov plan Kapitola na kome se nalaze Kapitolski muzeji; grafika Étienna Dupéraca iz 1568.

Konjanički spomenik Marka Aurelija ispred Palazzo Senatorio

Sala u Kapitolskim muzejima gdje su potpisani Rimski ugovori (1957.)

Kapitolski muzeji se sastoje od tri građevine:

• Palazzo dei Conservatori (hr. „Palača konzervatora”) izgrađena je u 16. stoljeću na mjestu hrama Jupitera Maximusa Capitolinusa iz 6. stoljeća pr. Kr. Michelangelo je u svoj dizajn uklopio tzv. „divovski red” stupovlja visine dva kata, te povezao masivne korintske pilastre u prizemlju i jonske stupove oko loža u prizemlju i oko prozora na drugom katu. Balustrada na krovu vodoravno naglašava vertikalni sklop u sjajnom kontrastu. Muzej sadrži uglavnom zbirke antičkih (kao što je Kapitolska vučica) i staroegipatskih skulptura, kao što su reljefi Trijumfa Marka Aurelija na glavnom stubištu. Konzervatorski apartman na drugom katu se odlikuje raskošnim unutarnjim uređenjem freskama, štukaturama, tapiserijama i rezbarenim stropom i vratima. Na trećem katu je umjetnička galerija sa slikama i djelima primijenjenih umjetnosti.
• Palazzo Senatorio (hr. „Palača senatora”), izgrađena je u 13. stoljeću i preuređena prema Michelangelovim nacrtima. Izvorno izgrađena iznad Tabulariuma u kojemu je nekad bio arhiv Starog Rima, danas je u njoj Gradska vijećnica Rima. Dvostruko stubište na pročelju je dizajnirao Michelangelo, a na fontani ispred nje prikazani su Minerva i riječni bogovi Nila i Tibera. Pročelje je dovršio Giacomo della Porta, a središnji zvonik Martino Longhi od 1578. – 1582.
• Palazzo Nuovo (hr. „Nova palača”), izgrađene u 17. stoljeću s identičnim pročeljem kao kod nasuprotne Palazzo dei Conservatori. Na njezina dva kata su smješteni kipovi, natpisi, sarkofazi, biste, mozaici i drugi starorimski artefakti kao što su „Umirući Gal” i „Kupid i Psiha”.

Galerija u Palazzo Nuovo

Početkom 20. stoljeća, Palazzo Caffarelli-Clementino iz 16. stoljeća, koja nije na trgu ali je susjedna Palazzo dei Conservatori, dodana je Kapitolijskim muzejima. U njoj se nalazi numizmatička i draguljarska zbirka muzeja.

Galleria Congiunzione, ispod Palazzo dei Conservatori, povezuje tri palače na trgu od 1930-ih. U njoj se nalaze ruševine starorimskog naselja iz 2. stoljeća pronađenog in situ, te lapidarij s muzejskom zbirkom epigrafa.

Kolekcija

Povijest muzeja počinje 1471. godine kada je papa Siksto IV. donirao zbirku važnih antičkih brončanih kipova narodu Rima i smjestio ih na Kapitol. Otada je muzejska zbirka narasla, te sadrži veliki broj drevnih rimskih kipova, natpisa i brojnih drugih artefakata; također sadrži i zbirku srednjovjekovne i renesansne umjetnosti, te zbirke dragulja, kovanica i drugih predmeta. Muzej ima izložbenu površinu od 12.977 m².

Na središtu trga se nalazi konjanički spomenik Marka Aurelija, čiji je original smješten u samom muzeju. On predstavlja jednu od rijetkih kipova koji su se uspjeli očuvati do Renesanse, s obzirom na to da su crkvene vlasti u srednjem vijeku uništile mnoge rimske kipove držeći ih poganskim i idolopokloničkim. Kip Marka Aurelija je očuvan zahvaljujući pogrešnom vjerovanju kako predstavlja lik cara Konstantina Velikog koji je kršćanstvo učinio službenom religijom Rimskog Carstva.

• 
  Kapitolska vučica oko 490. pr. Kr.
• 
  Artemida iz Efeza
• 
  Kapitolski Brut
• 
  Bista Alkibijada
• 
  Ranjena Amazonka, rimska mramorna kopija djela koje je načinio Fidija
• 
  Umirući Gal iz Pergama
• 
  Kapitolska Venera
• 
  Lov na Kaledonskog vepra, rimski sarkofag
• 
  Plotina?
• 
  Kapitolski Antinoj
• 
  Aleksandar Veliki kao Helios
• 
  Konjanički spomenik Marka Aurelija, oko 176.
• 
  Reljef sa slavoluka Marka Aurelija
• 
  Komod kao Heraklo
• 
  Heraklo
• 
  Kolosalni Konstantin Veliki, dio s glavom
• 
  Kupid i Psiha
• 
  Kapitolski Eros
• 
  Rimski mozaik iz 4. st.
• 
  Dječak s trnom
• 
  Krštenje Kristovo (Tizian) oko 1512.
• 
  Gatanje (Caravaggio), oko 1594.
• 
  Meduza, (Bernini)
• 
  Romul i Rem (Peter Paul Rubens), oko 1616.
• 
  Diego Velázquez, Portret muškarca, 1630.

Vanjske poveznice

• Capitoline Museums research website (engl.) (njem.) (tal.)