Kavala (grčki: Καβάλα), je drugi grad po veličini u sjevernoj Grčkoj i najveća morska luka istočne Makedonije. Kavala je glavni grad prefekture Kavala. Grad je smješten u zaljevu Kavala nasuprot otoku Tasos, mjestu Limenas Tasos.

Kavala
Καβάλα
Kavala
Osnovni podatci
Država Grčka
Periferija Istočna Makedonija i Trakija
Prefektura Kavala
Stanovništvo 63.293 (2001)
Površina 112.6 km²
Gustoća stanovništva 358/km²
Visina 53 m
Koordinate 40°16′N 22°30′E / 40.267°N 22.500°E / 40.267; 22.500
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 65x xx
Pozivni broj 2510
Registarska oznaka KB
Službena stranica www.cityofkavala.gr
Karta
Kavala na zemljovidu Grčke
Kavala
Kavala
Kavala na zemljovidu Grčke

Povijest uredi

Za atike uredi

Grad su osnovali kolonisti s obližnjeg otoka Tasos u VI st. pr. Kr. i nazvali gaNeapolis (novi grad). Neapolis je bio luka makedonske prijestolnice Filipi od koje je bio udaljen samo 14 km. Najvjerojatnije da je Neapolis bio i slavni Datum (Δάτον) po svojim rudnicima zlata.

Neapolis je bio član Drugog Atenskog saveza, to znamo po natpisu sa stupa pronađenog u Ateni u kojem se spominje doprinos Neapolisa savezu.

Razdoblje rimske vlasti uredi

Neapolis je dobio status rimskog grada civitas 168. pr. Kr. Iz Neapolisa su krenuli Brut i Kasije u Bitku kod Filipa 42. pr. Kr. u kojoj su poraženi. Apostol Pavle iskrcao se u Kavali na svom prvom putovanju po Europi.

Razdoblje bizantske vlasti uredi

 
Panagia -utvrda na brijegu

Za vladavine bizanta grad se zvao Christoupolis među grčkim stanovnicima a Morunec među slavenskim stanovnicima. Morunec je vjerojatno slavenski naziv grada koji znači da je to grad na moru. U VI st. bizantski car Justinijan I. utvrdio je grad da ga zaštiti od sve učestalijih napada barbarskih plemena sa sjevera. Učestali bugarski napadi u VIII i IX st., ponukali su bizantske vlasti da reorganiziraju obranu cijelog teritorija, organizirajući značajan garnizon u utvrdi grada Christoupolisa. Tijekom Normanske provale u Makedoniju 1185. god. grad je bio opljačkan i zapaljen.

Razdoblje otomanske vlasti uredi

Kavala je bila pod vlašću Otomanskog carstva od 1387. pa sve do 1912. 1391. god. sultan Bajazid I. potpuno je razorio grad i kompletno raselio njegovo stanovništvo.

Grad je obnovljen pri kraju XIX stoljeća, tad se prvi put spominje pod imenom Kavala. Sredinom XVI st. veliki vezir sultana Sulejmana I. Veličanstvenog -Ibrahim paša porijeklom iz Kavale, učinio je puno za razvoj i prosperitet grada izgradnjom akvadukta.[1] U to vrijeme su Turci povećali bizantsku utvrdu na brdu Panagia, tako da su utvrda i vodovod najpoznatiji gradski simboli do danas.

Njegova rodna kuća danas je memorijalni muzej.

 
Rodna kuća Muhamed Ali paše egipatskog

Kavala u novije doba uredi

Kavalu je oslobodila Grčka mornarica za vrijeme Prvog Balkanskog rata 1913. godine. Nakon Grčko-turskog rata 1919. – 1922. grad je doživio novi polet dolaskom brojnih izbjeglica iz Male Azije nakon razmjene stanovništva s Turskom. Razvijala se industrija ( naročito prerada duhana) ali i poljoprivreda oko grada.

Kasnih 1950-ih grad se proširao na teren dobiven nasipavanjem mora u području zapadno od luke.

Zbratimljeni gradovi uredi

Rast stanovništva Kavale posljednjih decenija uredi

 
Pogled na Kavalu
Godina Stanovništvo Promjene Stanovništvo Općine Promjene Gustoća
1981. 56,705 - - - -
1991. 56,571 -134 ili -0.24% 60,187 - -
2001. 58,663 +2,092 ili +3.7% 63,293 +3,106 ili +5.16% 566/km²

Izvori uredi

  1. Kiel, Machiel. 1971. Observations on the History of Northern Greece during the Turkish Rule: Historical and Architectural Description of the Turkish Monuments of Komotini and Serres, their place in the Development of Ottoman Turkish Architecture and their Present Condition. Balkan Studies. 12: 416

Vanjske poveznice uredi