Konzervacija restauracija predmeta od krzna
Konzervacija restauracija predmeta od krzna je djelatnost koja se bavi očuvanjem i zaštitom predmeta od krzna, odnosno predmeta koji sadrže i dijelove od krzna. Kod muzealiziranih predmeta na njihovoj zaštiti rade za ovaj materijal specijalizirani konzervatori restauratori.
Određenje po vrstama objekata uredi
Krzna uredi
Krznom definiramo životinjsku kožu sa sačuvanom dlakom.
Razlika između kose i krzna uredi
Razlika je semantičke prirode. I kosa i krzno izgrađeni su od keratina, a od njega su također i koža, kandže, nokti, kopita, i rogovi.[1]
Preparirane životinje uredi
Prepariranje je kao tehnika postojalo već u Drevnom Egiptu. Iako se ovdje radilo više o mumificiranju nego prepariranju, oni su životinje sačuvali u njihovom izvornom obliku uklanjanjem unutarnjih organa i isušivanjem lešine pomoću soli iz rijeke Nil.[2] Najranija primjena prepariranja u suvremenom smislu počinje početkom 16. stoljeća.[2] Vremenom su se tehnike razvijale, i u Viktorijansko doba već imamo prepariranje jednako današnjem. Dolazi do prelaza s tehnike punjenja životinskih koža slamom ili papirom do uporabe unutarnje potporne konstrukcije i izvornih životinjskih lubanja.[2] Preparirane se životinje u muzejima koriste i danas. Kao posebno značajan možemo ovdje izdvojiti rad Carla Akeleya, koji je prvi preparirane životinje počeo izlagati u simuliranom prirodnom okolišu.[3]
Krznena odjeća i srodni predmeti uredi
Ljudi krznenu odjeću nose od pradavnih vremena. Najpoznatiji stari primjer je danas svakako Ötzi - Ledeni čovjek, koji nam daje neposredan dokaz o korištenju i izgledu krznene odjeće i obuće prije otprilike 5300 godina.
Umjetnički objekti uredi
Moderna umjetnost uredi
Postoji više primjera ovakovih predmeta u razdoblju Moderne. Kao najpoznatiji primjer izdvojimo rad Merret Openheim naziva Le Déjeuner en fourrure.
Uzroci propadanja krznenih predmeta uredi
Insekti uredi
Temperatura i vlažnost zraka uredi
Kemijski uzroci uredi
Neprimjerena pohrana uredi
Rukovanje uredi
Krzneni se predmeti lako prljaju. Kod odjeće dolazi i do oštećenja zbog nošenja. S predmetima treba rukovati u nitrilnim rukavicama.
Preparirani objekti uredi
Stariji su primjerci prepariranih životina ispunjavani slamom i papirom,kako bi se rekreirala muskulatura životinja.[4] B
Čišćenje uredi
Suho čišćenje uredi
Četke i usisač uredi
Čišćenje spužvom uredi
Mokro čišćenje uredi
Štetno za sve na bjelančevinama zasnovnae materijale.
Smrzavanje uredi
Ovo je jedini siguran način uništenja štetnika na krznu.[5] Objekte stavimo u poliesterne vreće iz kojih istisnemo sav zrak. 2 tjedna u frizeru je obično dovoljno (-18 °C). Na temperaturi od - 30 °C dovoljna su 72 sata.[5]
Preventivna zaštita uredi
"Od svih predmeta od prirodnih materijala, oni dobiveni od životinjskih koža među natrajnijim i najotpornijim su materijalima u zbirkama."[6] Međutim sva su krzna osjetljiva na oštećenja od svjetlosti i temperature. Također, je obvezna primjena Muzejske integrirane zaštite od štetnika.
Krzna uredi
Preparirani objekti uredi
U viktorijansko doba u uporabu je ušao arsenov sapun.[7] Francuski farmaceut Jean-Baptiste Bécoeur, izumio je 1738. pastu za preveniranje napada štetnika na prepariranim objektima.[8] Radilo se o mješavini arsen trisulfida, kamfora, kalijeva karbonata, kalcijeva hidroksida i sapuna .[2] On nije za svog života javno obznanio sastav mješavine. No isti je 1820. ustanovio i popularizirao Louis Dufresne, francuski preparator.[7]
Odjeća i pribor uredi
Dodatna literatura uredi
- Kite,M.,Thomson,R.: Conservation of Leather and Related Materials,London 2006.
Izvori uredi
- ↑ What's the Difference Between Hair and Fur?. Mental Floss. Pristupljeno 24. travnja 2016.
- ↑ a b c d taxidermy - A Short History of Taxidermy. www.ravishingbeasts.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. studenoga 2016. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ admin. 29. studenoga 2011. Carl Akeley. The Field Museum. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ 11 Things You Probably Didn't Know About Taxidermy. Mental Floss. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ a b Caring for your collection | Icon. icon.org.uk. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ Minnesota Historical Society. Skin and Skin Products (Leather) (PDF). Pristupljeno 15. travnja 2016.
- ↑ a b Marte, Fernando; Pequignot, Amandine; Endt, David W. Von. 1. siječnja 2006. Arsenic in taxidermy collections: History, detection, and management. 21 (1). Pristupljeno 30. travnja 2016. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Fox, Gene. Arsenic and old mounts – be careful. Examiner. Pristupljeno 30. travnja 2016.