Korintski zaljev

Korintski zaljev (grčki: Κορινθιακός Κόλπος) je dio istočnog Jonskog mora u Grčkoj. Zaljev je dobio ime po najvećoj i povijesno najzačajnijoj luci i gradu u zaljevu - Korintu.

Satelitski snimak poluotoka Peloponeza, s pozicijom Korintskog zaljeva (gornji desni ugao)

Pogled na Korintski zaljev

Zemljopisne odlike

Sa zapada Korintski zaljev je preko tjesnaca Rio povezan s Patraskim zaljevom. S istoka zaljev završava kod drevnog grada Korinta, danas je tu i ulaz u Korintski kanal. Područje Korintskog zaljeva kao i cijela Grčka je jedno od najtrusnijih područja u cijeloj Europi.

Zaljev je dugačak oko 130 km i širok od 8 do 32 km, najveće dubina od 935 m. Sjeverna obala zaljeva je strma i nepristupačna, nasuprot tome- južna obala Peloponez je puno blaža i razvredenija. Korintski zaljev je danas premošćen na svom najužem dijelu kod prevlake Rio novim mostom Rio-Antirio, jednim od najvećih mostova u Europe.

U zaljevu ima puno naselja, između ostalog tu su; Korint (na krajnjem istoku zaljeva), pa Nafpakos i Itea (na sjevernoj obali), te Kijato i Egion (na južnoj. obali zaljeva).

Na obale Korintskog zaljeva izlaze sljedeće grčke prefekture (okruzi):

• Etolija-Akarnija na sjeverozapadu
• Fokida na sjeveru
• Beocija na sjeveroistoku
• Zapadna Atika na istoku
• Korint na jugu
• Ahaja na jugozapadu

Zaljev u povijesti

Korintski zaljev se u srednjem vijeku zvao Lepantski zaljev, po gradu Lepantu, današnjem gradu Nafpakos. U ovom zaljevu odigrala se je velika;

• Bitka kod Lepanta - 1571. g.