Krizostom Antić
Krizostom Antić O.S.B. (tal. Crisostomo Antichi; Dubrovnik, oko 1575. – Dubrovnik, 1647.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup trebinjsko-mrkanski od 1615. do 1647.
| Njegova preuzvišenost Krizostom Antić O.S.B. | |
|---|---|
| Trebinjsko-mrkanski biskup | |
| Crkva | Katolička Crkva |
| Imenovan | 16. prosinca 1615. |
| Služba završila | 1647. |
| Prethodnik | Ambrozije Gučetić |
| Nasljednik | Sabin Cvjetković |
| Redovi | |
| Posvećenje | 20. prosinca 1615. posvetitelj Paolo Emilio kard. Sfondrati |
| Osobni detalji | |
| Rođen | oko 1575. Dubrovnik |
| Umro | 1647. Dubrovnik |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Denominacija | katolik |
Životopis uredi
Krizostom Antić potječe s otoka Lopuda.[1] Rođen je oko 1575.[2] u obitelji Martina i Marije Antić (lat. de Antiquis).[1] Školovao se u Dubrovniku gdje se pridružio benediktincima.[1] Pripadao je Mljetskoj benediktinskoj kongregaciji.[3] Bio je opat samostana sv. Jakova na Višnjici te prior u samostanu sv. Andrije na pučini (1613. – 1615.).[3][1] Obnašao je i dužnost teologa Dubrovačke Republike.[1][3]
Na prijedlog dubrovačkog Senata od 4. travnja 1615.,[1] papa Klement XI. ga imenuje, 16. prosinca iste godine,[2] trebinjsko-mrkanskim biskupom. Za biskupa je posvećen 20. prosinca 1615. godine.[2] Glavni posvetitelj bio mu je Paolo Emilio kard. Sfondrati, a suposvetitelji Giovanni Ambrogio Caccia i Sebastiano Poggi.[2] Kao biskup, Antić je bio glavni posvetitelj, u Dubrovniku, 1645. godine, na ređenju biskupa Marijana Maravića.[2][4]
Odmah poslije svoga imenovanja obnovio je biskupsku rezidenciju i crkvu sv. Mihovila arkanđela na Mrkanu.[5] Antić navodi kako povremeno živi na Mrkanu te da u crkvi sv. Mihovila služi pontifikalne mise sa svim pripadajućim biskupskim znakovljem.[6]
Bavio se proučavanjem povijesti Trebinjske biskupiju i njezinih biskupa.[1] Tako je u arhivu dubrovačke kapelice relikvija pronašao autentične akte koji govore o protjerivanju trebinjskoga biskupa Salvija iz Trebinja.[7] Na njegovo je mjesto Stefan Uroš I., 1252. godine, doveo pravoslavnog episkopa.[7]
Poslao je više izvještaja Svetoj Stolici o svojoj biskupiji. Neko vrijeme je stanovao na Mrkanu, ali su ga učestali hajdučki i gusarski napadi otjerali.[1] Tri je puta pohodio Trebinjsku biskupiju: 1620., 1629. i 1638. godine.[1] Za svoje pohode ishodovao je ferman preko Dubrovačke Republike.[8]
Kada je prvi put, 1620. godine, na poziv gradačkog župnika fra Blaža, pohodio biskupiju, posvetio je i blagoslovio više crkava. Prvo je posvetio 10. lipnja 1620. godine crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gracu.[9] Sljedećeg dana posvetio je crkvu sv. Ivana Krstitelja u Vidonjama[9] te 13. lipnja crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije u Dobranjama.[10] Dana 14. lipnja, blagoslovio je kamen temeljac za crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije na Trebinji.[1][9]
Došao je u sukob sa skadarskim biskupom, fra Dominikom Andrijaševićem. Andrijaševića su Turci protjerali iz svoje biskupije te je on naumio prisvojiti svo područje Trebinjske biskupije, proglašavajući je „Stjepanskom biskupijom”, i to uz pomoć Svete Stolice.[1] Spor se vodio od 1624. do 1631.[1] Sveta je Stolica konačno nad spornim područjima potvrdila vlast trebinjskih biskupa[11]
Antić je želio provesti u djelo oporuku Tome Budislavića vezano uz djelovanje njegova Pravovjernoga zavoda.[3] Zavod je služio odgoju kandidata za svećeništvo Trebinjsko-mrkanske biskupije. Zavod je otvoren za vrijeme Antićeva biskupovanja, 1636. godine.[1] Kao biskup trebinjsko-mrkanski bio je ujedno i rektor Zavoda.[1]
Izvori uredi
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n Perić 2000, str. 23.
- ↑ a b c d e Catholic Hierarchy.
- ↑ a b c d e Nikić 1983.
- ↑ Perić 2020, str. 22.
- ↑ Krešić 2015, str. 36.
- ↑ Biskupija.
- ↑ a b Draganović 1942, str. 301.
- ↑ Pinjuh 2013, str. 86.
- ↑ a b c Koncul 2017, str. 28.
- ↑ Vidović 2006, str. 70.
- ↑ Perić 2020, str. 17.
Literatura uredi
Knjige uredi
- Koncul, Antun. 2017. Stanovništvo župe Gradac 1709-1918 godine. Dubrovnik
- Perić, Ratko. 2000. Da im spomen očuvamo. Biskupski ordinarijat Mostar. Mostar.
- Perić, Ratko. 2020. Kronotaksa trebinjsko-mrkanskih biskupa s nekim prijepornim pitanjima. Krešić, Milenko (ur.). Trebinjsko-mrkanska biskupija za vrijeme posljednjeg biskupa ordinarija Nikole Ferića (1792.-1819.) i nakon njega. Teološko-katehetski institut u Mostaru. Mostar. str. 9–33
- Pinjuh, Dijana. 2013. Vjerske prilike kod katolika u Hercegovini od turskog osvajanja do konca 17. stoljeća. Zagreb
- Vidović, Mile. 2006. Župa Dobranje - matica župe Dubrave. Krešić, Milenko (ur.). Humski zbornik IX. - 300 godina župe Dubrave. Aladinići. str. 59–74
Članci uredi
- Draganović, Krunoslav. 1942. Čičevo. Ujević, Mate (ur.). Hrvatska enciklopedija, sv. IV.: Cliachit – Diktis. Naklada Konzorcija Hrvatske enciklopedije. Zagreb.
- Krešić, Milenko. 2015. Povijesno-pravne činjenice o Mrkanskoj biskupiji. Vrhbosnensia. Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo. (1): 31–43
- Nikić, Andrija. 1983. Antić, Hrizostom. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - Svećeničko hodočašće na otok Mrkan (PDF). Službeni vjesnik biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske. Biskupski ordinarijat Mostar. Mostar. (2): 202–204. 2014
Mrežna sjedišta uredi
- Bishop Crisostomo Antichi, O.S.B. †. catholic-hierarchy.org (engleski). Pristupljeno 17. rujna 2022.
| Titule u Katoličkoj Crkvi | ||
|---|---|---|
| prethodnik Ambrozije Gučetić |
Biskup trebinjsko-mrkanski 1615.–1647. |
nasljednik Sabin Cvjetković |