28. veljače - 86-godišnji Hindenburg pod Hitlerovim pritiskom potpisao "Zakon o obrani naroda i države", kojim se Ustavom zagarantirana ljudska prava ukidaju.
1. ožujka - nacisti uhitili stotine političkih oponenata.
5. ožujka - na federalnim izborima nacisti dobivaju 43,9% glasova te zajedno s konzervativnim nacionalistima prvi put imaju većinu u parlamentu.
8. ožujka - nacisti okupiraju bavarski parlament i izbacuju sve dužnosnike.
30. lipnja - "Noć dugih noževa" - pokolj (strijeljanje) mnogobrojnih nepoćudnih Hitleru i vodstva SA (Sturmabteilung), jer su smetali tadašnjem vojnom vrhu, a Hitler im je ispunio želju.
16. ožujka - Adolf Hitler objavio je kako se Njemačka ponovno naoružava, što je bilo u suprotnosti s Versajskim sporazumom.
17. ožujka - nacisti uvode obveznu vojnu službu za muškarce.[1]
1. travnja - zabranjeno djelovanje Jehovinim svjedocima zbog toga što su odbili položiti zakletvu Reichu.[1]
28. travnja - Hitler naručio izgradnju prvih 12 podmornica.
18. lipnja - anglo-njemački sporazum u kojem je Britanija pristala na to da Njemačka izgradi mornaricu čija tonaža iznosi 35% njene.
21. svibnja - na snagu stupio Wehrgesetz, propis koji je omogućavao da samo pripadnici "arijske rase" mogu služiti u vojsci, odnosno da vojnici smiju oženiti samo "arijevske žene".[1]
28. lipnja - proširen nacistički kazneni zakon paragrafima 175 i 175a koji su proširivali kontekst kažnjavanja odnosa između dva muškarca - sada ih se moglo kažnjavati samo ako bi se pogledali na način koji se može protumačiti kao seksualni. Istim zakonom proširene su ovlasti njemačkih službi u procesuiranju homoseksualaca.[1]
7. ožujka - nacistička vojska okupirala porajnje te je tako ponovno prekršila odredbe Versajskog sporazuma.
6. lipnja - nacistički ministar unutarnjih poslova objavio dekret o Romima u kojima ih pogrdno naziva "romska kuga". Dekret je za Rome uveo mnoge regulacije i restrikcije.[2]
12. srpnja - uspostavljen koncentracijski logor Sachsenhausen[2]
2. veljače - nacionalna banka i željeznički sustav stavljeni pod kontrolu države.[3]
27. veljače-9. ožujka - nacistička kriminalistička policija uhitila je više od 2000 ljudi kojima nije stavljano na teret da su politički oponenti režima. Ovo je bilo prvo takvo masovno uhićenje.[4]
15. srpnja - otvoren koncentracijski logor Buchenwald u kojem je tijekom rata ubijeno 56 000 ljudi, od toga 11 000 Židova.[4]
13. listopada - poslana poruka u Bruxelles kako Njemačka garantira nepovredivost belgijskog integriteta dok god se Belgija suzdrži od vojnih akcija protiv Njemačke.
5. studenog - Hitler održava tajni sastanak u Uredu kancelara. Tema sastanka je određivanje budućeg životnog prostora Nijemaca, odnosno određivanje granica do kojih će invadirati Europu.
8. studenog - u Münchenu otvorena nacistička propagandistička izložba pod imenom Der Ewige Jude ("Vječni Židov").[4]
14. prosinca - Heinrich Himmler izdao dekret u kojem se pooštravaju kazne za asocijalno ponašanje, krađu iz navike i financiranje života od kriminalnih aktivnosti. Dekret je imao svrhu omogućavanja zakonskih preventivnih uhićenja, a u ovu skupinu automatski su ubrajani Romi. Njemačka policija poslala je ukupno preko 70 000 osoba ovih kategorija u koncentracijske logore.[4]
27. siječnja - ministar rata Werner von Blomberg dao je ostavku povodom saznanja kako mu je novopečena žena pozirala za pornografske uratke.
12. veljače - sastanak Adolfa Hitlera i Kurta Schuschnigga, austrijskog kancelara koji pod Hitlerovom prijetnjom (invazija) omogućava njemačku participaciju u austrijskoj vladi.
3. ožujka - Nevile Henderson, britanski veleposlanik u Reichu ponudio je Hiteru glavnu ulogu u međunarodnom konzorciju za Afriku u zamjenu za obećanje da neće voditi napadački rat. Hitler je odbio britansku ponudu.
23. svibnja - Hitler je povodom Čehoslovačke mobilizacije putem ministarstva vanjskih poslova objavio čehoslovacima kako nema teritorijalne pretenzije nad Sudetima. Cijeli svijet je mislio kako je kriza okončana.
28. svibnja - Hitler objavio odluku kako će Čehoslovačku uništiti vojnom silom. Naredio je hitnu mobilizaciju 96 divizijaWehrmachta.
1. srpnja - osnovan Wolfsburg, grad planiran za radnike tvornice Volkswagen u kojoj je godinu dana ranije počela proizvodnja kultnog autombila Bube.
18. kolovoza - general Ludwig Beck podnio je ostavku jer je smatrao kako će Hitlerova agresija na Čehoslovačku izazvati veliki rat u Europi.
10. rujna - Hermann Göring je u svom govoru nazvao Ćehe "jadnom pigmejskom rasom" koja "zlostavlja ljudsku vrstu". Iste večeri predsjednik Čehoslovačke Edvard Beneš obratio se narodu u izvanrednom obraćanju u kojem je pozvao na smirivanje situacije.
17. rujna - Neville Chamberlain vraća se u London kako bi se savjetovao sa svojim kabinetom oko nastavka pregovora s Hitlerom.
22. rujna - Chamberlain se vraća u Reich na novu rundu pregovora s Hitlerom. Hitler podiže vlastite zahtjeve koji sada uključuju vojnu okupaciju Čehoslovačkog teritorija Sudeta do 1. listpada iste godine. Chamberlain je iste večeri savjetovao Čehoslovačkoj da se pripremi za rat.
24. rujna - Hitler i Chamberlain završavaju pregovore. Chamberlain pristaje osobno odnijeti uvjete Čehoslovačkoj. Čehoslovačka odbija bilo kakve nagodbe i sporazume, kao i britanski kabinet. Francuska vlada također odbija sporazume i naređuje djelomičnu mobilizaciju francuske vojske.
26. rujna - Hitler u Berlinu drži javni govor te naglašava kako će uskoro početi rat s Čehoslovačkom.
28. rujna - Kako se rok (1. listpada) bliži, Hitler poziva Mussolinija, Deladiera i Chamberlaina na posljednji dogovor. Čehoslovačka delegacija nije pozvana.
29. rujna - bivši britanski vojni ataše Graham Christie saznaje da je mobilizacija britanske kraljevske mornarice naštetila popularnosti nacističkog režima jer su ljudi shvatili kako će vrlo vjerojatno doći do sveopćeg rata.
1. listopada - njemačka vojska mirno zauzela teritorij Sudeta, a Poljska vlada daje Čehoslovačkoj ultimatum od 24 sata u kojem im moraju predati regiju Zaolzie. Poljaci okupirali Zaolzie.
16. listopada - nacisti protjerali 12 000 Židova iz Reicha. Poljska vlada prihvatila njih 4000, a odbila nadležnost za preostalih 8000 koji su potom bili prisiljeni živjeti na ničijoj zemlji između Reicha i Poljske.
9. studenog - Kristalna noć. Ubijeno oko 90 Židova, spaljeno oko 7500 židovskih radiona i poduzeća, spaljeno oko 250 sinagoga i uhićeno preko 25 000 Židova.
12. studenog - Hitler kaznio židovsku zajednicu s milijardu reichmarka zbog smrti vom Ratha.