Krunoslav Zujić

hrvatski profesor, povjesničar, književnik, dramski pisac, glumac, glazbenik, karikaturist, novinar, bibliotekar, aforist i partizan

Krunoslav Kruno Zujić (Poljica, 19. kolovoza 1929.Imotski, 6. siječnja 2009.) bio je hrvatski profesor, povjesničar, književnik, dramski pisac, glumac, glazbenik, karikaturist, novinar, bibliotekar, aforist i partizan.[1]

Krunoslav Zujić

Krunoslav Zujić
Rođenje 19. kolovoza 1929.
Poljica, Kraljevina Jugoslavija
Smrt 6. siječnja 2009.
Imotski, Hrvatska
Državljanstvo Hrvat
Poznat po Književnost
Portal o životopisima

Životopis uredi

Zujić je rođen u Poljicima 1929. godine u Kraljevini Jugoslaviji. Otac mu je bio Ante Luka (1899. – 1934.) a majka Mila (1901. – 1993.), imao je dvoje braće od kojih je bio drugi najstariji. Njegova obitelj je bila jako siromašna. U partizane odlazi 1944. godine, gdje je bio član Agit-propa Okružnog odbora USAOH-a za područje Biokovo-Neretva. Godine 1955. postaje učitelj u Imotskoj gimnaziji, a 1953. upoznaje i ženi se za Eleonoru "Bebu" Perušić. Imaju dva sina i jednu kćer.

Posao uredi

Zujić je pisao mnoge knjige[koje? popis!] (uglavnom o imotskoj povijesti), pjesme, drame i komedije i kompozicije. Znao je svirati 10 instrumenata: saksofon, klarinet, .[nedostaje izvor] Predavao je hrvatski jezik i povijest i u imotskoj gimnaziji, a nekoliko godina i ruski jezik. Osim redovitog posla bavio se glazbenom i kazališnom umjetnošću, a ponajviše novinarstvom. Dizajnirao je poštanske markice za Imotski.

Obrazovanje uredi

Zujić je pohađao pučku školu u Krivodolu i Splitu. Po završetku rata pohađa partizansku gimnaziju u Hvaru (dva razreda u jednoj godini) te dva razreda u Zagrebu, gdje je i maturirao. Želio je upisati dramski studij u Zagrebu, ali ga zbog vida i debelih naočala nisu primili pa upisuje još dva fakulteta. Na Pravnom fakultetu iz inata polaže najteži ispit Rimsko pravo, zatim se prebacuje na Medicinski fakultet, koji također ubrzo napušta.

Knjige uredi

Izvori uredi

  1. Djelo Krunoslava Zujića u Imotskim novinama. Imotske novine. 22. kolovoza 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. rujna 2020. Pristupljeno 15. veljače 2021.