Kukujevci
Kukujevci su selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.
| Kukujevci | |
|---|---|
| Koordinate: 45°04′N 19°20′E / 45.067°N 19.333°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Srijemski okrug |
| Općina | Šid |
| Površina | |
| - Ukupna | 32.7 km² |
| Visina | 93 m |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 2.252 |
| - Gustoća | 69 st./km² |
| Poštanski broj | 22224 |
| Pozivni broj | 022 |
| Registarska oznaka | SM |
| Zemljovid | |
  Kukujevci | |
Zemljopisni položaj uredi
Nalaze se na 45° 4' 14" sjeverne zemljopisne dužine i 19° 20' 26" istočne zemljopisne dužine, na 93 metra nadmorske visine.
Upravna organizacija uredi
Pripadaju općini Šid.
Povijest uredi
Prvi put se u povijesti Kukujevci spominje pod imenom Kukej 1275. godine. Kasnije je zabilježen i naziv Kukurkudhel. U jednoj povelji mađarskog kralja Matije Korvina iz 1484. također je spomenuto ime mjesta.
Već u srednjem vijeku se zna da je selo većinom katoličko. 1736. godine, Kukujevci su jedno od 14 čistohrvatskih naselja u Srijemu. Krajem 19. stoljeća u selo se doseljavaju Nijemci. U to doba su Kukujevci imali 1483. stanovnika. Po popisu iz 1910. godine, broj stanovnika se povećao na 2287. Do početka Domovinskog rata, selo je imalo svega 1% srpskog pravoslavnog življa,[1] dok se taj odnos sada okrenuo, pa toliko sada ima katolika.
Agresija na Hrvatsku uredi
Jedno je od srijemskih sela teško pogođenih etničkim čišćenjem za vrijeme srpske oružane agresije na Hrvatsku, iza kojih su stajale stranka Srpske narodne obnove Vuka Draškovića i Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja.
Ovdje su mjesni Hrvati bili izloženi strašnim prijetnjama, otpuštanjem s posla, brutalnim premlaćivanjima i ubojstvima, pri čemu su u tim zločinima u prvim fazama sudjelovale redovne policijske snage Srbije, dok su paravojne formacije činile ubojstva.[2] Ubojstva cijelih obitelji prolazila su prešućena u medijima, policijski neistraživana i sudski zataškana.[3]
Stanovnici Hrvati su 1993. godine ubijeni u svojoj kući iz automatskog oružja, a stanovnike su ubijali još 1995. godine, pri čemu, prema izjavama srbijanskog Helsinškog odbora, srbijanski MUP uopće nije pokušavao rasvijetliti te slučajeve.[4]
U tom je dijelu Srijema ubijeno sedmoro ljudi, od kojih su njih šestero masakrirali. U samim Kukujevcima je prije rata bilo 500 hrvatskih obitelji, a danas ih je ostalo svega pet.[2]
8. kolovoza 1995. su osobe u odorama razbijali prozore i ulazna vrata Hrvatima i istjerivali ukućane iz kuće, a svi koji su pružili otpor su premlaćeni.
Isto se dogodilo i sumještanima Srbima koji su pokušali zaštiti svoje sumještane.
Nakon ovoga je krenuo masovni izgon Hrvata iz Kukujevaca, a potom i u susjednom Gibarcu.
Prijedlog za promjenu imena mjesta uredi
Kao posljedica rata demografska struktura sela se potpuno promijenila, tako da umjesto prijeratnih 89% Hrvata danas tu živi 90% Srba, uglavnom izbjeglica koji su došli nakon sloma samoproglašene SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, ali i iz drugih dijelova Hrvatske. Novonastanjeno srpsko stanovništvo pokrenulo je inicijativu da preimenuju naziv sela u Lazarevo,[5] ali je sve ostalo na inicijativi.[6]
Stanovništvo uredi
Prije agresije na Hrvatsku, u Kukujevcima je 1991. godine živilo 89,07% Hrvata.[7]
Poznati Kukujevčani uredi
- Živko Bertić, pisac
- Ljubica Kolarić-Dumić, spisateljica
- Ivana Paradžiković, televizijska voditeljica, urednica i novinarka
- Ivan Dujmović-Srbin, heroj Domovinskog rata,branitelj Vukovara
- Petar Masnić, katolički svećenik, organizator pokreta otpora u drugom svjetskom ratu, vijećnik Avnoja, zastupnik u Ustavotvornoj i Narodnoj skupštini FNRJ
Izvori uredi
- ↑ Nacional Srbi mijenjaju imena hrvatskih sela u Vojvodini, 7. studenoga 2007. (u pismohrani archive.org 8. studenoga 2007.)
- ↑ a b Radio Subotica na hrvatskom Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. ožujka 2021. (Wayback Machine) Đuro Gašparović: Iz Srijema prognano 20 tisuća Hrvata, pristupljeno 1. rujna 2011.
- ↑ Zlatko Pinter. 23. travnja 2020. Prije 28 godina oteta i ubijena hrvatska obitelj Matijević. HRsvijet. Pristupljeno 23. travnja 2020.
- ↑ (srp.) Dnevnik. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2008. Pristupljeno 9. srpnja 2007. Teror glasan, država nema: Izvješće Helsinškog odbora, 19. veljače 2003.
- ↑ Kukujevci [Kukujevci]. upwikihr.top. Pristupljeno 10. rujna 2022.
- ↑ Srijemska biskupija, župa Kukujevci [Srijemska biskupija, župa Kukujevci]. srijembiskupija.rs. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. rujna 2022. Pristupljeno 10. rujna 2022.
- ↑ Glas Koncila Divan je kićeni Srijem, 4. srpnja 2004. (u pismohrani archive.org 14. srpnja 2004.)
Vanjske poveznice uredi
- (engl.) Položaj Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. studenoga 2007. (Wayback Machine)
- (engl.) Izvješće na aimpress.ch Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. rujna 2020. (Wayback Machine) Glavom u pijesku
- Hrvatska riječ Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. rujna 2016. (Wayback Machine) Obilježena deseta obljetnica iseljavanja brojnih Hrvata iz Srijema
- Hrvatska riječ Inzistirajmo na zajedništvu (u pismohrani archive.is)