Kupinec

Kupinec
Država	Hrvatska
Županija	Zagrebačka županija
Općina/grad	Klinča Sela
Najbliži veći grad	Zagreb
Površina	23,5 km2
Visina	100 mnm
Koordinate	45°43′55″N 15°43′12″E / 45.732°N 15.72°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	796
– gustoća	34 st./km2
Poštanski broj	10452 Klinča Sela
Pozivni broj	+385(0)1
Autooznaka	ZG
	Kupinec Kupinec na zemljovidu Hrvatske

Kupinec je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.

Zemljopis uredi

Administrativno je u sastavu općine Klinča Sela. Naselje se proteže na površini od 23,34 km².

Povijest uredi

Kupinec je mjesto koje se nalazi u Hrvatskoj, okolici grada Zagreba. Kupinec spada u Zagrebačku županiju i općinu Klinča Sela. Prvi put se spominje u 16. stoljeću (1550. godine). Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije nalazi se u Kupincu i sagrađena je u 17.stoljeću (1670. godine). Kupinec je također poznat po poznatom političaru Vlatku Mačeku koji je bio i vođa Hrvatske Seljačke Stranke. Rođen je u Jastrebarskom a imao je veliko imanje u Kupincu u kojem je veliki dio svog života živio na tom imanju ali potkraj života je bio u kućnom pritvoru. Poznat je još po Josipu Brozu Titu tj. po njegovim roditeljima koji su živjeli u Kupincu i pokopani su na mjesnom groblju.

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Kupincu žive 872 stanovnika i to u 242 kućanstva. Gustoća naseljenosti iznosi 37,36 st./km².

Naselje Kupinec: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	633	685	788	920	892	885	890	1040	1155	1158	1124	1052	955	937	872	881	796
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Od 1910. do 1931. dio podataka sadržan je u naselju Bratina, općina Pisarovina. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest crkve u Kupincu uredi

Jezero kraj crkve u Kupincu

U arhivskim podacima, posebno Kanonskim vizitacijama u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu, sačuvani su opisi izgleda stare crkve iz 17. stoljeća, koja je prethodila današnjoj župnoj crkvi u Kupincu. Bila je kao i većina arhitekture tog doba, od drvene građe, a kasnije je podignuto zidano i svođeno svetište. Unutrašnjost je bila bogato ukrašena, vjerojatno se radilo o osliku na zidovima i tabulatu, drvenom stropu u brodu crkve. Brojne su slične crkve opisivane tijekom 17. i početkom 18. stoljeća, a često su popraćene kao i u kupinečkoj crkvi, navodima o lošem stanju i potrebama popravaka. Intenzivna zamjena drvenih crkava novima, zidanima od čvrstih materijala uslijedila je u 18. stoljeću, tako da danas te crkve poznajemo prije svega na temelju arhivskih opisa. Zadnji navod o staroj crkvi u Kupincu je iz 1768. Posebni poticaj gradnji novih crkava značila je reforma organizacije biskupija, koja se provodi u čitavoj Habsburškoj monarhiji a u Zagrebačkoj biskupiji je provodi biskup Maksimilijan Vrhovac. Reorganizacija župa pratila je potrebe i broj stanovnika, a dotrajale crkve se zamjenjuju novima, što se dogodilo i u Kupincu. Župna crkva u Kupincu ranije je u literaturi okvirno bila datirana u sredinu 18. stoljeća. Na temelju arhivskih podataka, prije svega Kanonskih vizitacija i Župne spomenice, ali i fonda obitelji Drašković iz Hrvatskog državnog arhiva, gradnju crkve na temelju analize podataka iz dokumenata možemo smjestiti u između 1795., nakon dolaska novog župnika Nikole Severa koji je vodio gradnju nove crkve i 1799., kada je nova crkva prvi puta opisana u kanonskoj vizitaciji. U gradnji nove crkve sačuvan je zvonik iz ranije faze gradnje. Tipološki crkva pripada kasnobaroknoj varijaciji teme križnih tlocrta, tzv. četverolista, koji se često koriste u Zagrebačkoj biskupiji. U nekim detaljima, profilacije u unutrašnjosti te lanterna, očituje se prisutnost motiva marijanske simbolike. U arhivskim podacima sačuvani su i popisi koji govore o tijeku prikupljanja sredstava za gradnju nove crkve, koji u malome mjerilu pokazuju tadašnje prilike i okolnosti gradnje.