Kutná Hora

Kutná Hora (srednjovjekovni češki: Hory Kutné; njemački: Kuttenberg) je grad na rijeci Vrchlice u Češkoj, u pokrajini Središnjoj Češkoj, 50-ak km istočno od Praga.

Kutná Hora
Kutná Hora, pogled s crkve Svete Barbare Kutná Hora, pogled s crkve Svete Barbare
Zastava Grb
Koordinate: 49°57′N 15°16′E
Država	Češka
Samoupravna pokrajina	Središnja Češka
Osnivanje	12. stoljeće
Vlast
- Gradonačelnik	Lukáš Seifert
Površina
- Ukupna	33 km2
Visina	254 m
Stanovništvo (2. siječnja 2009.)
- Grad	21.604 (2009.)
- Gustoća	655 stanovnika/km2
Vremenska zona	CET (UTC+1)
- Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	284 01
Pozivni broj	+420 327
Službena stranica kutnahora.cz
Zemljovid
Položaj Kutne Hore u Češkoj Položaj Kutne Hore u Češkoj

Povijesni centar grada, uključujući i gotičku crkvu Svete Barbare, zaštitnice rudara, nalazi se na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine.

Povijest

Kutná Hora nastala je 1142. godine osnivanjem prvog cistercitskog samostana u Češkoj, Kloster Sedlitz, koji su osnovali cisterciti iz carske opatije Waldsassenu. Do 1260. godine, uz samostan, doselili su se njemački rudari i osnovali rudarsko naselje Kuttenberg, koje je navodno dobilo ime po opatskim "kutama". U srednjem vijeku bila je jedan od najvećih rudnika srebra u Europi i nakon što je Vjenceslav II. donio kraljevski rudarski zakon grad je uvelike gospodarski ojačao. Do 16. stoljeća se gospodarski, kulturno i politički čak nadmetao s Pragom. U Kutnoj Hori je kovan srebrnjak praški groš (Prague groschen), sve do 1547. godine. God. 1409., Vjenceslav IV. je obznanio "Dekret iz Kutne Hore" kojim su na sveučilištu u Pragu Česima dana tri glasa, a drugim trima narodima samo po jedan. Tijekom husitskih ratova 1420. godine, car Žigmund Luksemburški je bezuspješno napadao taborite u gradu koji je držao Jan Žižka. Nakon privremenog primirja, carska vojska ga je zapalila 1422. godine kako ne bi opet pripao taboritima. No, Jan Žižka ga je ponovno obnovio i nastupilo je novo zlatno doba Kutne Hore.

God. 1526., zajedno s ostatkom Češke, Kutná Hora je pripala austrijskim Habsburgovcima. Ubrzo je 1546. godine rudnik srebra nesretno poplavljen, a u pobuni protiv Ferdinanda I. Česi su izgubili sve privilegije, a sudbinu grada su dotukle strahote Tridesetogodišnjeg rata i opetovane epidemije kuge. Nakon rata bezuspješno se pokušalo obnoviti rudnike i grad je nakon požara 1770. bio skoro potpuno napušten.

God. 1806. postao je dijelom Austrijskog Carstva, a 1866. Austro-Ugarskog Carstva. Nakon Prvog svjetskog rata pripao je novoosnovanoj Čehoslovačkoj Republici, a Nacistička Njemačka ga je od 1939. do 1945. uklopila u Češki protektorat. Od 1945. bio je dijelom komunističke Čehoslovačke, sve do 1993. godine i mirnog razjedinjenja Češke i Slovačke.

Danas je Kutná Hora industrijski grad, kojem pogoduje dobra prometna povezanost i blizina glavnog grada.

Znamenitosti

Povijesno središte grada s Gospinom katedralom u Sedlecu
Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	1995. (19. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:732
Koordinate	49°56′53″N 15°16′05″E (WD)

Povijesno središte grada, uključujući i Gospinu katedralu u susjednom naselju Sedlecu, danas predgrađu Kutne Hore, nalazi se na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine:

• Crkva Svete Barbare (Kostel Svaté Barbory), zaštitnice rudara, je gotička petobrodna crkva, započeta 1388. godine.
• Gotička Crkva sv. Jakova (Kostel sv. Jakuba) ima 86 metara visok toranj.
• Barokna Crkva sv. Ivana Nepomuka (Kostel sv. Jana Nepomuckého)
• Crkva konvikta sv. Ursule (Kostel Kláštera Voršilek)
• Barokno Jezuitsko učilište (Jezuitská kolej)
• Talijanski dvor (Vlašský dvůr) je bivša kraljevska rezidencija i kovačnica novca s kraja 13. stoljeća.
• Marijanski stup (Morový sloup)
• Gotička Gospina katedrala (Chrám Nanebevzetí Pany Marie) i slavna Kosturnica (Kostnice Sedlec) se nalaze u susjednom Sedlecu. Kosturnica u Sedlecu je katolička kapela Crkve Svih Svetih (Hřbitovní kostel Všech Svatých) koja sadrži kosti između 40.000 do 70.000 pokojnika, od kojih su mnoge kosti dijelom dekoracija i namještaja kapele.

• 
  Crkva sv. Barbare
• 
  Svod crkve sv. Barbare
• 
  Vitraj crkve sv. Barbare
• 
  Crkva sv. Jakova
• 
  Kosturnica u Sedlecu
• 
  Luster od kostiju u Kosturnici u Sedlecu
• 
  Crkva sv. Mihovila u Soběšínu
• 
  Atrij talijanskog dvora
• 
  Gotička "Kamena kuća"
• 
  Jezuitsko učilište
• 
  Gospina katedrala u Sedlecu
• 
  Marjanski stup, spomenik crnoj smrti
• 
  Kamena gotička fontana

15 km istočno od Kutne Hore nalazi se rezervat prirode Žehušice u kojemu žive bijeli jeleni.

Gradovi prijatelji

Kutná Hora ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Eger, Mađarska Fidenza, Italija Kremnica, Slovačka Puškino, Rusija

Ringsted, Danska Stamford, Ujedinjeno Kraljevstvo Tarnowskie Góry, Poljska

Vanjske poveznice

• Službena stranica (češ.) (engl.) (njem.) (rus.) (fr.) (tal.) (polj.)
• Kompletan popis i opis spomenika Kutne Hore (češ.)

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kutná Hora

Nedovršeni članak Kutná Hora koji govori o gradu u Češkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.