Lavoslav Singer
Lavoslav Singer (Bulinac kraj Bjelovara, 1866. – koncentracijski logor Auschwitz, 1942.), bio je industrijalac židovskoga porijekla, koji je imao znatan utjecaj na razvitak Bjelovara. Ubijen je u holokaustu.
| Lavoslav Singer | |
| Rođenje | Bulinac 1866. Kraljevina Hrvatska i Slavonija, Austro-Ugarska |
|---|---|
| Smrt | Koncentracijski logor Auschwitz 1942. |
| Uzrok smrti | ubijen u holokaustu |
| Zanimanje | industrijalac |
| Portal o životopisima | |
Rođen je 1866. godine u selu Bulinac. Potječe iz židovske obitelji Josipa (Yosefa) Singera. Školovan je u poslovnim školama Austro-Ugarske. Nakon školovanja, bio je uključen u industrijsku revoluciju koja je dovela do izgradnje i razvitka tvornica u Bjelovaru.
Bio je suradnik i voditelj u više poduzeća, dok i sam nije postao industrijalac.[1] Utjecao je na razvoj mlinarske industrije u Bjelovaru, kao i na razvoj ugljenokopa, vađenje šljunka iz Drave i njegova otpremanja prema velikim gradovima, a zanimao se i za vađenje zlata iz Drave.
Bjelovarski kraj bio je jedan od najvećih izvoznika brašna u Srednju Europu, dok je Singer bio na čelu bjelovarskoga paromlina. Zalaganjem Singera najglasovitije bjelovarsko svratište „K zviezdi” bilo je uređeno i pretvoreno u dioničko društvo. Osnutkom Hrvatsko obrtničko-trgovačke banke, 1906. godine, postavljen je za njezina predsjednika. Nastojao je preuzeti poslovanje mnogih vodenica na Dravi.[2]
Bio je jedan od vodećih financijera i predstavnik koncesionara koji su izgradili prugu Bjelovar – Garešnica/Grubišno Polje. Također je bio jedan od najbogatijih građana Bjelovara. Oženio se za Amaliju (Herenshtein) Singer. Kao Židovi, Lavoslav i Amalija su tijekom Drugog svjetskog rata bili prisiljeni nositi žutu Davidovu zvijezdu na svojoj odjeći.[3] Godine 1942., oboje su uhićeni i deportirani vlakom u koncentracijski logor Auschwitz, gdje su odmah po dolasku bili ubijeni u plinskim komorama. Lavoslav je tada imao 76 godina.[4]
Lavoslav Singer je 1926. godine bio naveden među 100 najutjecajnih ljudi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u knjizi Miodraga Savkovića pod naslovom Zbirka portreta i biografija znamenitih ljudi kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca.[1]
Izvori uredi
- ↑ a b Miodrag Savković, Emerih Mike: Zbirka portreta i biografija znamenitih ljudi kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Beč, 1926.
- ↑ Mira Kolar-Dimitrijević: Pretvaranje Bjelovara iz vojničkoga u privredno središte od 1871. do 1910. godine, str. 44, Bjelovar, 16. svibnja 2007.
- ↑ Hrvatski državni arhiv; Mirjana Jurić; Analitički inventar, Ravnateljstvo ustaškog redarstva – Židovski odsjek 1941-1942; stranica 18; 2005.
- ↑ Lavoslav Singer (engl.) yvng.yadvashem.org. Preuzeto 22. prosinca 2017.