Ljudski genom
Ljudski genom jest potpuni skup svih genskih informacija u ljudskoj vrsti (Homo sapiens sapiens). Sadržana je u sekvencijama DNK-a unutar 23 kromosomska para u staničnoj jezgri i u maloj molekuli DNK-a koji se nalazi unutar mitohondrija. Ljudski genom obuhvaća i gene DNK-a koji kodiraju proteine i nekodirajući DNK. Haploidni ljudski koji se nalaze u jajnim i stanicama spermija) sastoje se od tri milijarde baznih parova DNK-a, dok diploidni genom koji se nalazi u somatskim stanicama ima dvostruko više DNK-a. Postoje značajne razlike među između genoma unutar pripadnika ljudske vrste (0,1%), to je mnogo manje nego razlike između ljudske vrste i njihovih najbližih primatskih srodnika, čimpanza (oko 4 %[1]) i bonoba.
Početak kartiranja ljudskog genoma sežu u 1986. godinu.[2] Projekt humanog genoma započet je 1990. godine.[2]
Ljudski mitohondrijski DNK prvi je znatni dio ljudskog genoma koji je sekvenciran.[3]
Izvori uredi
- ↑ Varki A, Altheide TK. Prosinac 2005. Comparing the human and chimpanzee genomes: searching for needles in a haystack. Genome Research. 15 (12): 1746–58. doi:10.1101/gr.3737405. PMID 16339373
- ↑ a b Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. travnja 2015. Pristupljeno 18. studenoga 2014.
- ↑ Vaše gensko podrijetlo | Vijesti | Moje zdravlje Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. listopada 2014. (Wayback Machine). Kolumnist: Sanja Bastić Ban