Madeleine Albright
Madeleine Jana Korbel Albright, rođena kao Marie Jana Korbelová (Prag, 15. svibnja 1937. - Washington, 23. ožujka 2022.), bila je američka političarka i diplomatkinja. Bila je državna tajnica od 1997. do 2001. godine, za vrijeme vladavine Billa Clintona.
Albright je u Sjedinjene Države imigrirala sa svojom porodicom iz Čehoslovačke 1948. godine. Njen otac, diplomat Josef Korbel, s porodicom se preselio u Denver, Colorado, te postao američki državljanin 1957. Albright je diplomirala na Wellesley Collegeu 1959., a doktorski studij završila je na Sveučilištu Columbia 1975. Radila je kao asistentica senatora Edmunda Buskieja, nakon čega je radila kao asistent Zbigniewa Brzezinskija na Nacionalnom sigurnosnom vijeću, sve do 1981. godine.
Nakon što je napustila Sigurnosno vijeće pridlužila se Sveučilištu Georgetown, gdje je savjetovala članove Demokratske stranke o pitanjima vanjskih poslova. Nakon pobjede Billa Clintona na predsjedničkim izborima 1992., Albright je pomogla u formiranju njegovog Nacionalnog sigurnosnog vijeća. Godine 1993. Clinton ju je imenovao veleposlanicom Sjedinjenih Država pri Ujedinjenim narodima. Godine 1997. nasljedila je Warrena Christophera, te postala državna tajnica. Na ovoj poziciji je ostala sve do 2001. godine. Umrla je 2022. godine u dobi od 84 godine.
Djetinjstvo uredi
Majka Mandula i otac Korbel, novinar i službenik ministarstva vanjskih poslova, dali su kćerki ime Madlenka Jana i već početkom lipnja 1937. odselili u Beograd, gdje je otac postavljen za javnogovornika u čehoslovačkom veleposlanstvu. Madlenka Janova, kao tromjesečna beba, te 1937. prvi puta je boravila i u Hrvatskoj na otoku Hvaru u mjestu Jelsi.
Obitelj je u Beogradu provela samo godinu dana, do upada Hitlerovih trupa u Čehoslovačku. Ubrzo seli u London, gdje otac dobiva politički azil. Nakon sloma fašizma obitelj se vraća u Prag, a potom i u Beograd, gdje je njen otac postavljen za veleposlanika. U veljači 1948. godine s rušenjem Benešove vlasti završava veleposlanička karijera Madleninog oca Korbela, koji je nakon toga kao čehoslovački predstavnik upućen u mirovnu misiju UN-a (Ujedinjeni narodi) u Indiju. U ljeto iste godine dolazi do raskola Tito - Staljin, a Pavle Janković uz posredovanje direktora beogradskog lista Politika Vladislava Ribnikara šalje Mandulu Korbelovu s malom Maldenkom i mlađom kćerkom Katarinom u New Delhi, k ocu, koji uskoro dobiva politički azil u Sjedinjenim Državama. U Sjedinjenim Državama obitelj se nastanjuje u Denveru, savezna država Colorado. Otac u Sjedinjenim Državama piše knjigu o beogradskim iskustvima. Tito šalje svog čovjeka za specijalne zadatke Vladimira Dedijera da ga u tome pokuša spriječiti, ali knjiga U Titovom komunizmu ipak izlazi 1951. godine. Madlenka za to vrijeme marljivo uči, studira i diplomira na Sveučilištu u Wellseleyu i magistrira u Bostonu. Uskoro postaje Madeleine, i to Albright: udala se za ljubav iz studentskih dana - Josepha Mdeilla Paltersona Albrighta, jednog od suvlasnika lista Washington Post, s kojim rađa tri kćerke.
Karijera uredi
Sada gospođa Albright, doktorira u Bostonu na temu istočnoeuropskih političkih pitanja i postaje profesorica međunarodnih odnosa na diplomatskoj školi Sveučilišta u Georgetownu. Godine 1976. postaje savjetnicom svoga profesora sa Sveučilišta Columbia, Zbigniewa Brzezinskog, koji je tada obnašao dužnost šefa Savjeta za nacionalnu sigurnost Vlade Sjedinjenih Država. Kada je 1980. Jimmy Carter izgubio u predsjedničkoj utrci od Ronalda Reagana, Madeleine Albright ostaje bez posla. Dvije godine kasnije ostaje i bez muža koji joj je poručio kako je njihov brak mrtav. Ostavši sama u Washingtonu posvećuje se Demokratskoj stranci U vrijeme vladavine Georga Busha na godišnjoj guvernerskoj večeri 1992. upoznaje mladog i ambicioznog guvernera Billa Clintona, koji joj iste večeri bez oklijevanja nudi mjesto u svome izbornom stožeru. Poslije Clintonove pobjede 1993. godine postaje veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država pri Ujedinjenim narodima. Iz tih dana pamti se njezino zauzimanje za vojnu intervenciju u Somaliji.
Nakon druge Clintonove izborne pobjede postaje državna tajnica i kako piše časopis Time - ruši stoljetni muški bastion u State Departmentu. Za vrijeme Domovinskog rata podržava cjelovitost Hrvatske i zalaže se za ukidanje embarga na uvoz oružja, ali 1994. za vrijeme hrvatsko-bošnjačkog rata, odlazi u Hrvatsku i predsjedniku Tuđmanu prijeti sankcijama.
Iako se špekulira o njenom znanju srpskog jezika, prilikom jednog posjeta tada još okupiranoj Hrvatskoj (Vukovaru) dobro joj je došlo znanje balkanskih psovki.[1]
I za kraj: Madeleine je tek po izboru za državnu tajnicu, 1997. godine po pristiglim komentarima iz Čehoslovačke razglašenim u javnosti, saznala da je zapravo židovskog porijekla. To su joj roditelji "zatajili" kako bi je prekrštavanjem na katoličku vjeru, s 50 godišnjom rezervom, zaštitili od progona nacista.