Maorski jezik
Maorski jezik (ISO 639-3: mri; te reo Māori (te reo =jezik), jezik polinezijskog naroda Maora s Novog Zelanda, kojim danas govori još oko 60 000 ljudi na Novom Zelandu (Fishman 1991), a razumije ga ali ne govori, oko 100 000. Prema podacima s početka 21. stoljeća maorskim u svakodnevnom životu kao materinskim jezikom govori oko 30 000 ljudi (4.2% od ukupnoga novozelandskog stanovništva), a 150 000 njime povremeno govori te ga razumije.[1][2]
Maorskim su govorila mnogobrojna maorska plemena na Sjevernom i Južnom otoku, a imao je brojne dijalekte. Neki od tih dijalekata su nazvani prema lokalitetima: sjevernoaucklandski (north auckland), south island, taranaki, wanganui, bay of plenty, rotorua-taupo i izumrli moriori s otoka Chatham (po plemenu Moriori).
Pripada tahitskoj podskupini polinezijskih jezika. Uz engleski [eng] i novozelandski znakovni jezik [nzs], jedan je od tri službena jezika Novog Zelanda. Piše se latinicom. Etnička populacija: 530 000 (2002 Honolulu Advertiser)[3]
Rarotonški jezik zove se i maorskim jezikom Cookovog otočja, jer se njime služe tamošnji Maori.
Hrvatske riječi maorskog podrijetla su primjerice: kakapo, kivi, moa, tuatara.
Engleski istraživač James Cook je u dnevniku svog prvog putovanja opisao Novi Zeland, te je usporedio jezik novozelandskih i domorodaca otoka Južnoga mora.
| Hrvatski | Novozelandski | Jezik otoka Južnoga mora |
|---|---|---|
| Dođite ovamo na obalu, pa ćemo vas poubijati svojim sjekirama! | Haromoi harenta a patu ago! | |
| poglavica | eareete | eare |
| čovjek | taata | taata |
| žena | ivahina | ivahine |
| glava | eupo | eupo |
Izvori uredi
- ↑ www.stats.govt.nz, "2001 Survey on the health of the Māori language", pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ www.ethnologue.com, "Maori", pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ Ethnologue (16th)