Mario Mikulić (slikar)

Bosanskohercegovački slikar

Mario Mikulić (Korčula, 8. svibnja 1924.Sarajevo, 5. kolovoza 1991.), bosanskohercegovački je slikar hrvatskog podrijetla.

Mario Mikulić
Mario Mikulić (slikar)
Rođenje 8. svibnja 1924., Korčula
Smrt 5. kolovoza 1991., Sarajevo
Vrsta umjetnosti slikarstvo
Portal o životopisima

Životopis uredi

 
Spomen-ploča Mariju Mikuliću, Romanu Petroviću, Ismetu Mujezinoviću i Todoru Švrakiću u Sarajevu

Mario Mikulić rođen je 1924. godine na otoku Korčula, a jedna od odlučujućih ličnosti u formiranju karakternih osobina slikara bila je njegova teta Katica, očeva sestra. Na školovanje odlazi u Split gdje živi u jako teškoj materijalnoj situaciji. Bile su to godine bijede i siromaštva. Godine 1941. dolazi u Sarajevo, gdje nastavlja školovanje u sarajevskoj Prvoj gimnaziji. Da bi se izdržavao, radio je teške fizičke poslove. Nakon Drugog svjetskog rata završava osmi razred gimnazije i upisuje se na tek otvorenu Državnu školu za likovnu umjetnost. Sa studijem i sudjelovanjem na tadašnjim omladinskim radnim akcijama, gdje crtežom svjedoči o tim vremenima, počinje njegova duga i uspješna umjetnička karijera.

Godinama radi na opremi knjiga kao likovni urednik u sarajevskoj izdavačkoj kući Svjetlost, a onda kao ilustrator i karikaturist radi u sarajevskoj novinsko-izdavačkoj kući Zadrugar. Dugo je godina surađivao i sa Zavodom za izdavanje udžbenika u Sarajevu. Sve to vrijeme ugledan je i plodan slikar. Jedno je vrijeme bio i predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine.[1] Bio je i član Hrvatskog kulturnog društva Napredak.[2]

Mikulić je poznat po portretnim ostvarenjima. Osim kultnih osoba tog doba, kao što su Josip Broz Tito ili Ivo Andrić koje je portretirao, portret i ljudska figura bile su njegove opsesivne teme. Pored zanimanja za portret i ljudsku figuru u Mikulićevom stvaralaštvu pojavljuju se još dvije važne teme: pogled na sarajevsku Ulicu Ferhadija, s prozora njegova ateljea, i dalmatinske ribarske teme.[3] Za svoj plodni umjetnički rad dobio je i Šestotravanjsku nagradu Grada Sarajeva 1966. godine.[4]

Umro je u Sarajevu 5. kolovoza 1991. godine.

Djela uredi

Izvori uredi

  1. Dnevni list - Ruka pružena za čovjeka
  2. Mario Mikulić. hkdnapredak.com. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  3. Miljenko Jergović - Ajfelov most
  4. Mostarsko proljeće: Izložba Marija Mikulića

Vanjske povezice uredi