Marko Licinije Kras

Ovo je glavno značenje pojma Marko Licinije Kras. Za rimskog konzula pogledajte Marko Licinije Kras (konzul 30. pr. Kr.).

Marko Licinije Kras, (latinski Marcus Licinius Crassus), nadimak Dives ( najbogatiji ), ( oko 115. pr. Kr. - Haran, 53. pr. Kr. ), rimski vojskovođa i političar.

Mramorna glava Marka Licinija Krasa, muzej Louvre, Pariz.

Od 59. pr. Kr. član prvog trijumvirata uz Gaja Julija Cezara i Pompeja Velikog. Nakon njegove smrti došlo je do građanskog rata između Cezara i Pompeja.

Kras je 87. pr. Kr. pobjegao iz Rima kada je vlast preuzeo Gaj Marije. Iz Španjolske je prešao u Afriku a zatim u Italiju gdje se pridružio Suli. Kao mladi časnik podržao je Lucija Kornelija Sulu u građanskom ratu 83. pr. Kr. protiv Marija. Nakon Suline pobjede Kras se bezobzirno i okrutno obogatio na proskripcijama.

73. pr. Kr. Kras je postao pretor. Kada se Spartak u Trećem robovskom ratu (72. pr. Kr.) krenuo s robovskom vojskom iz Alpa prema Rimu, Kras je preuzeo zapovjedništvo nad rimskom vojskom u Italiji. Kras je pobijedio Spartaka u odlučnoj bitci kod Lukanije (71. pr. Kr.). Time je ustanak ugušen. Nakon pobjede Kras je proslavio trijumf. Kras i Pompej su zajedno prisilili senat da ih izabere za konzule (70. pr. Kr.) Dok je Pompej gradio vojnu karijeru, Kras je povećavao svoje bogatstvo i skupljao sebi potporu u senatu.

65. pr. Kr. Kras služi kao cenzor.63. pr. Kr. Kras i Cezar su pred senatom optuženi da su sudjelovali u uroti protiv senata koju je pokrenuo Lucije Sergije Katalina. Iako je konzul Marko Tulije Ciceron zatražio smrtnu kaznu, obojica su oslobođeni. Najvjerojatniji razlog oslobađanja su Krasove brojne veze u senatu.

Nakon 59. pr. Kr. Kras je s Pompejom i Cezarom sklopio prvi trijumvirat.Kras je u ovom savezu vidio mogućnost za novo bogaćenje. 56. pr. Kr. trijumvirat je obnovljen, a 55. pr. Kr. Kras i Pompej su imenovani za konzule. Po novom ugovoru Krasu je povjerena uprava Španjolske i Sirije na pet godina. 54. pr. Kr. Kras je kao guverner Sirije zaratio s Partskim Carstvom. Partski general Surena mu je nanio katastrofalan poraz u bitci kod Harana (53. pr. Kr.) gdje je Kras i poginuo. Po legendi su ga Parti zarobili, te mu polako, pošto je bio najbogatiji član prvog trijumvirata, rastopljeno zlato usuli u grlo. Zapravo su ga Parti zarobili i odmah mu odsjekli glavu te poslali partskom vladaru.