NKVD
Narodni komesarijat unutarnjih poslova (rus. Народный комиссариат внутренних дел, Naródny komissariát vnútrennih del), skraćeno NKVD, bila je i javna i tajna policijska organizacija koja je izravno vršila odluke vladajućih tijela, uključujući i ubojstva političkih neistomišljenika u vrijeme Staljina. Prethodno se zvala ČEKA što opet dolazi od kraćenja riječi Izvanredna komisija. Odgovarala je ministarstvu unutarnjih poslova.
Pregled uredi
NKVD je uključivao redovne javne policijske službe Sovjetskog Saveza, ali je najpoznatija po svojim aktivnostima u gulazima i Glavnom direktoratu za državnu sigurnost koji će na kraju prerasti u Komitet državne sigurnosti (KGB). NKVD je provodio masovna pogubljenja "neprijatelja naroda" bez suda i sudske presude, rukovodio sustavom prislnog rada, progonio unutarnje neprijatelje, organizirao i vršio masovne deportacije čitavih naroda u nenaseljene krajeve države, čuvao državnu granicu, vršio špijunažu i politička ubojstva u inozemstvu i osiguravao provedbu Staljinove politike u komunističkim pokretima u drugim državama. U Drugom svjetskom ratu postojale su čitave divizije NKVD-a koje su vršili akcije u pozadini protiv sabotera i špijuna. Sjedište NKVD-a bilo je na Lubjanki. U Jugoslaviji je ukazom Josipa Broza Tita 13.svibnja 1944. osnovana OZNA - Odjeljenje za zaštitu naroda. Obuka rukovodećih kadrova vršena je u SSSR-u, a rastom i povećanjem broja agenata osnivani su obučni centri i u Jugoslaviji. Poslije Drugog svjetskog rata, u ožujku 1946. dolazi do restrukturiranja službe OZNA koja uzima i novi naziv te postaje Ured državne bezbjednosti UDBA.
NKVD je sudjelovao i u ratnim djelovanjima. Članovi Politbiroa KP SSSR-a izdali su zapovjed 5.ožujka 1940. o "likvidaciji svih poljskih nacionalista i kontrarevolucionarnih aktivista na okupiranim područjima". Oko 22 000 pripadnika poljske inteligencije, visokih časnika poljske vojske, dočasnika, običnih vojnika, policajaca, građanske i poslovne elite, pobili su pripadnici NKVD-a u Katynskoj šumi u periodu od 03.travnja do 19.svibnja 1940. Ovaj čin aristocida nakon što su 1943. otkrili pripadnici Wehrmachta, Rusi su odmah pripisali Nijemcima. Osnovana je i međunarodna komisija koja je okupljala liječnike, patologe i forenzičare, a koja je temeljem nalaza dokaza (vrsta streljiva, čahure i kalibar) zaključila da su zločin počinile postrojbe SSSR-a nakon okupacije istočnog dijela Poljske temeljem sporazuma Ribbentrop-Molotov. Poljska vlada u izbjeglištvu u Londonu odmah je prekinula sve veze sa SSSR-om. Tek je Mihail Gorbačov 1990. jasno i glasno rekao da iza zločina u Katynskoj šumi stoji SSSR. Postrojbe NKVD-a vodile su 28. listopada 1944. bitku protiv Ukrajinske pobunjeničke vojske (UPA) kod Gornje Lešćave (polj. Leszczawa-Górna, ukr. Лещава-Горішня).